Franšizni se model poslovanja pokazao vrlo otporan na krizu

Franšize su se pokazale iznimno otpornima na krizu te je cilj povezati naše franšizere koji rade u 20-ak zemalja svijeta, predstavnike poslovnih banaka i drugih financijskih institucija jer bez njihova je kapitala praktički nemoguće razvijati poslovanje.

- Puno poslovnih modela može se franšizirati, zato ih vidimo kao priliku za razvoj hrvatskoga gospodarstva - istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK-a Tomislava Ravlić nedavno na sastanku Zajednice franšiznog poslovanja HGK-a, koji je organizirao sastanak poduzetnika s predstavnicima poslovnih banaka i drugih financijskih institucija na kojem su glavne teme bile mogućnosti financiranja franšiznog modela poslovanja kao pokretača gospodarstva i novog zapošljavanja.

Franšizeri su istaknuli da imaju velike investicije u razvoj i zaštitu svog modela poslovanja i da bi im dobro prilagođen financijski mehanizam u velikoj mjeri olakšao rad.

Radna mjesta
Predsjednica Zajednice franšiznog poslovanja HGK-a Damjana Domanovac poručila je kako je takav model poslovanja puno sigurniji za novog poduzetnika. "Osnovni problem Zajednice je utvrditi tko su zapravo franšizeri i koliko ih imamo jer ne postoji NKD za njih. Pretpostavljamo da imamo više od 40-ak davatelja franšiza, a oni su nam bitni jer je to čisti izvoz. Svi smo mi prodali svoje franšize vani i tako donijeli novac u Hrvatsku i otvorili nova radna mjesta. Smatramo da imamo jako puno dobrih tvrtki i projekata koji se mogu franšizirati, ali jednostavno nisu svjesni te prilike. Mi smo tu da im dokažemo kako mogu izvesti svoje proizvode, usluge i know-how. Želimo da Hrvatska bude prepoznata kao dobar izvor izvoznih franšiza, a da bismo to realizirali, treba nam kapital", naglasila je Domanovac.

Vlasnik Surf‘n‘Friesa, Andrija Čolak, objasnio je kako je izvoz kroz franšize konstantan za trajanja ugovora, a ne jednokratan, kao u većini klasičnog poslovanja.

"Mi prodamo prava na franšizu, ali onda kupci naručuju kuhinje, ambalažu, sve se to kupuje u Hrvatskoj i donosi prihode gospodarstvu. Kupci vole kad je sve posloženo i pomogli bi nam da im možemo pomoći i oko financiranja jer bi to ubrzalo rast prodaje. Zato nam je važna povezanost s financijskim institucijama", kazao je, a s njim se suglasio i Krešimir Dobrilović, direktor Carwiza.

"Mi smo se u godinu i pol uspjeli proširiti u 20 zemalja svijeta i sve to smo sami financirali. Radi se o troškovima od nekoliko milijuna kuna, koje nam nitko nije htio sufinancirati, i tu nam treba potpora institucija", izjavio je Dobrilović.

Ljiljana Kukec, dopredsjednica Zajednice franšiznog poslovanja HGK-a, rekla je da vlasnici franšiza u procesu pronalaska partnera praktički rade predselekciju klijenata za banke i tako im olakšavaju posao.

Velik potencijal
"U Europi franšize zapošljavaju oko tri milijuna ljudi i imaju 12.000 brendova. Hrvatska je po broju domaćih franšiza na zadnjem mjestu svjetske ljestvice", naglasila je Kukec, dodavši kako je u franšizama velik potencijal. Na sastanku su, uz franšizere i predstavnike HGK-a, bili i predstavnici poslovnih banaka, HBOR-a, HZZ-a, HAMAG-BICRO-a i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Poslovne banke također su pokazale interes, pa je tako predstavnica PBZ-a Darija Hejni, između ostalog, istaknula da su banke uvijek otvorene i spremne podržati dobre projekte i inicijative. "Franšizno je poslovanje specifično i zahtijeva razumijevanje procesa te prilagodbu financijske konstrukcije kako bi se osigurao i adekvatan način financijskoga praćenja kako nositelja franšize tako i njihovih klijenata", rekla je Hejni.