Fužine su pionir kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Prvi izletnici tamo su stigli još 1874.

Davne 1874. godine iz Rijeke su u Fužine prugom Karlovac – Rijeka, sagrađenom svega godinu dana ranije, stigli prvi riječki izletnici, a budući da su to tijekom te 1874. godine učinili nekoliko puta – o čemu je izvijestio tadašnji riječki list Primorac – u Fužinama potpuno opravdano tu godinu smatraju prvom godinom turizma u Fužinama. Tim je povodom jučer u Fužinama, uz nazočnost čelnih ljudi hrvatskog turizma, obilježeno punih 145 godina organiziranog bavljenja turizmom, po čemu je ovo goransko mjesto i svojevrsni pionir kontinentalnog turizma Hrvatske.

O zaista impresivnoj tradiciji turizma na fužinskom području znalački je uz niz korisnih podataka govorio mr. Marinko Jakovljević, iskusni turistički djelatnik i jedan od onih zahvaljujući kojima je sredinom devedesetih došlo do renesanse turizma u Fužinama. Podsjetivši da su za razvoj turizma na ovom području uvijek iznimnu važnost imale prometnice (Karolinska cesta 1726., željeznička pruga Karlovac – Rijeka 1873. te autocesta Rijeka – Zagreb 1996.), Jakovljević je istaknuo da se već stvaranje i rad konačišta nakon izgradnje Karoline može smatrati oblikom turizma, a da Fužinarci itekako razmišljaju o organiziranom pristupu turizmu vidjelo se 1890. godine, kad se pokreću aktivnosti za osnivanje Društva za uljepšavanje mjesta koje će biti nukleus za kasniji nastanak Turističkog društva i Turističke zajednice.

Zlatno doba
– Već 1911. godine Fužine imaju svoj promo letak koji poziva u ovaj dio Gorskog kotara, a prvo zlatno doba fužinskog turizma su tridesete godine prošlog stoljeća kad, primjerice 1936. godine, Fužine bilježe 17.000 noćenja! Nakon Drugog svjetskog rata i krize koju je donio, turizam se iznova počinje razvijati nakon što je 1952. godine izgrađeno jezero Bajer koje uskoro postaje najjači turistički adut ovog mjesta. Razvijaju se svi tada bitni oblici turizma (pansion Neda postaje hotel Bitoraj, sagrađena su četiri radnička odmarališta, otvoren autokamp Vrelo...) pa 1969. godine Fužine bilježe 55.000 noćenja, što je te godine 66 posto od svih goranskih noćenja. Krajem osamdesetih počinje se osjećati stagnacija i kriza, a do novog uzleta dolazi sredinom devedesetih kad se nekolicina poduzetnika okreće turističkoj djelatnosti, što uskoro kao pravac razvoja prihvaća i Općina Fužine, pa smo danas najturističkije goransko mjesto koje u ovom trenutku raspolaže sa 700 kreveta, ostvarit će ove godine 31.000 noćenja, a broj izletnika koji su ove godine došli u Fužine kreće se oko brojke od 70.000 ljudi – rekao je Jakovljević.

Njegovo je izlaganje planovima daljnjeg turističkog razvoja upotpunio načelnik Općine Fužine David Bregovac, osvrnuvši se i na probleme koji ometaju taj razvoj.

– Bitno područje razvoja su nam jezera Bajer i Lepenica gdje nailazimo na sukobe s HEP-om koji nije dobro prihvatio to što smo se upisali na vlasništvo zemjišta uz obalu Bajera i ispod brane, iako smo sve to do sada održavali baš mi. Zbog tog sukoba ne prihvaćaju našu ideju o uređenju 12,5 km duge šetnice oko jezera Lepenica, što bi sigurno značilo novi turistički sadržaj. Želja nam je šetnicom dužine 5 km povezati Fužine i Lič te uređenjem prometnice prema kaubojskom selu Roswellu i taj novi sadržaj ponuditi što većem broju turista – rekao je Bregovac, izrazivši nadu da će novi Zakon o turističkim zajednicama i promjene u njihovom sustavu donijeti boljitak.

Strateški plan
Upravo o tome konkretnije je progovorio prvi gost jučerašnje proslave, ministar turizma Gari Cappelli koji je, uz najavu skore prezentacije Strateškog plana razvoja turizma Gorskog kotara, istaknuo da novi ustroj turističkih zajednica koji traži okrupnjavanje i stvaranje jedne zajedničke od niza malih, donosi veliku prednost u onome što goranskom turizmu najviše nedostaje – kvalitetnoj promociji.

– Za Gorski kotar, kao i mnoge druge kontinentalne dijelove Hrvatske, u turizmu se premalo zna. Udruživanjem se dolazi do mogućnosti kandidiranja za 40 milijuna kuna Fonda za nerazvijene krajeve i 15 milijuna kuna za udruženo oglašavanje. Promocija će biti daleko jača i to će sigurno donijeti rezultate. Iskustva iz drugih sredina (Imotski, Benkovac) pokazuju da je udruživanje dobro, a Gorski kotar ima od tih sredina puno veće potencijale pa mu udruživanje može donijeti i veće koristi. Moja je želja razvoj kontinentalnog turizma jer tu Hrvatska može napraviti značajan napredak, a Gorski kotar svakako spada u regije koje turistima mogu biti privlačne. Sadašnja je Vlada to shvatila pa se nekoliko posljednjih godina kroz povratak »brdskog zakona«, povećanje šumskog doprinosa, plaćanje troškova zimskog čišćenja cesta i niz drugih beneficija pomaže Gorskom kotaru kako bi izgradio što kvalitetniju infrastrukturu koja je preduvjet razvoja turizma. Znam da su promjene i novi način rada često bolni, ali straha ne treba biti jer ljudi neće gubiti posao, a Zakon o turističkim zajednicama ćemo provoditi svi zajedno i s ciljem općeg napretka – najavio je ministar Cappelli.

Promjene su podržali i ostali govornici pa je tako Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera, podsjetila da je na županijskoj razini ideja o okrupnjavanju goranskih TZ-a bila aktualna još prije osam godina, a dožupan Petar Mamula izrazio je vjeru u to da će za stotinjak godina ovaj čin promjene sustava TZ-a vjerojatno biti smatran prekretnicom u razvoju goranskog turizma. Sličan je stav, čestitajući domaćinima 145 godina turizma, 25 godina TZO-a Fužine te skoru dvadesetu godišnjicu podnevnog oproštaja od stare godine, poželio i Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Podjela nagrada
Završni dio svečanosti činila je podjela nagrada mnogima koji su u posljednih 25 godina dali nemali doprinos turističkom razvoju Općine Fužine. Nagrađeni su pojedinci, udruge, institucije, OPG-ovi, kafići, iznajmljivači... Ukupno zaista lijep broj ljudi koji svjedoči o tome da se u Fužinama uz turizam živi intenzivnije i jače no u drugim goranskim sredinama.