Gdje je nestalo 2 milijarde kuna koje su tvrtke uplatile HZZO-u za zaštitu zdravlja na radu?

Ukidanjem dvaju doprinosa – zaštite zdravlja na radu i za nezaposlene – vlada je, čini se, željela skrenuti pozornost javnosti s činjenice da su i dosadašnje uplate za zaštitu na radu bile smokvin list za krpanje rupa HZZO-a u dijelu obaveznog zdravstvenog osiguranja.

O ovome opširno pišemo u novom broju Lidera, i valja prije svega naglasiti da su prema našim procjenama od 2011. do kraja prošle godine tvrtke i obrti uplatili dvije milijarde kuna više nego što je potrošeno. Činjenica je da nam u HZZO-u nisu htjeli dati podatak koliko je svih ovih godina uplaćivano iz doprinosa za zaštitu zdravlja na radu, tih podataka nema ni u godišnjim izvješćima (samo ukupni godišnji prihod HZZO-a), a nije ustanovljen ni posebni poslovni fond u koji bi se uplaćivala ta sredstva, iako je HZZO to bio dužan prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (čl. 83.) i svome Statutu (čl. 61.). Zanimljivo je pri tom da su iz HZZO-a na pitanje zašto nije ustanovljen poslovni fond za uplatu doprinosa za zaštitu zdravlja na radu naveli: ‘Nismo u mogućnosti odgovoriti.’

Kud je otišlo dvije milijarde kuna, nema službenog podatka, no vjerujemo da je taj novac samo proslijeđen za troškove obaveznog zdravstvenog osiguranja, a moguće i za dopunskog zdravstvenog osiguranja ili, tko zna, i za još što šta.

Podatke o prihodima iz tog doprinosa, ali samo od 2011. do 2015. pronašli smo u znanstvenom radu Doprinos za zaštitu zdravlja na radu dr.sci. Marijane Bađun s Instituta za javne financije koja je također u njemu navela da je do podataka teško doći s obzirom na njihovu neusklađenost između HZZO-a, DZS-a i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U radu se navodi, primjerice, da je u 2015. prihod od spomenutog doprinosa iznosio 579,6 milijuna kuna. Rashodi su pak iznosili 247 milijuna kuna, što znači da je u 2015. višak novca od uplaćenog doprinosa za zdravlje radnika iznosio 332 milijuna kuna, odnosno čak 57,4 posto novca nije potrošeno za svoju namjenu. Slični su iznosi od 2011., pa se iz ovog rada može vidjeti da su u pet godina tvrtke uplatile HZZO-u čak 1,5 milijardi kuna više nego što je bilo potrebno. U slijedećih tri godine, vjerujemo, taj je iznos dosegao dvije milijarde kuna.

Neke su tvrtke navele da će uštedjeti bez obzira što je doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje uvećan za 1,5 posto, tj. na 16,5 posto jer je doprinos za zaštitu na rad (0,5 posto) i za nezaposlene (1,7 posto) ukinut. No nije vladi bila cilj ušteda. Naime, kako se ionako do sada doprinos za zaštitu na radu tretirao kao pomoćni fond za punjenje obaveznog doprinosa i da nitko o tome nije želio transparentno izvještavati, ukidanjem i doprinosa za nezaposlene kao da je vlada željela kupiti šutnju poslovne zajednice.