Gdje se pogriješilo u stihijskoj sadnji oraha?

Republika Hrvatska, s više od 8.000 hektara nasada oraha, drži deset posto udjela u Europskoj uniji, a tek 0,35 posto ukupne proizvodnje. Stručnjaci konzultantske kuće Smarter pitaju se gdje smo pogriješili u stihijskoj sadnji oraha.

Poticaji za sadnju oraha postali su sinonimom za poticanje poljoprivrede bez proizvodnje. Odobravanje potpora, za barem minimalne prinose po hektaru, uvedeno je u hrvatski sustav proizvodno vezanih potpora tek ove godine. Nadamo se da će ta promjena uspjeti velike hektare pod orasima ipak staviti u funkciju proizvodnje ove zanimljive, sve više tržene i dohodovne kulture.

Hrvatska proizvodnja oraha u prošloj je godini iznosila tek 448 tona, iako je pod orahom zasijano više od 8.000 hektara. Površine su proteklih godina drastično povećavane, čak i do 30 posto godišnje, dok je proizvodnja gotovo zanemariva, pa se stručna javnost i građani s pravom pitaju o kakvim se ulaganjima u ovu proizvodnju radi i jesu li opravdane sumnje kako se orah sadio stihijski, bez upliva struke i samo zbog izdašnih potpora koje je ova proizvodnja imala, posebice u sklopu ekološkog uzgoja, kad su potpore iznosile i više od 1.000 eura po hektaru.

Proizvodnja oraha postala je hit u svijetu posljednjih godina, posebice zbog sve veće potražnje za orašastim plodovima uslijed njihovih nutritivnih vrijednosti. Zbog velike potražnje došlo je i do golemog rasta cijena na svjetskom tržištu.

Gledajući trenutno zasađene površine, Hrvatska čini više od deset posto svih površina u Europskoj uniji jer, prema posljednjim podacima, površine pod orahom u Europskoj uniji iznose 70.155 hektara, pri čemu je proizvodnja Europske unije nešto veća od 128.000 tona.

"Kad se uzmu u obzir omjeri hrvatske proizvodnje, u odnosu na proizvodnju Europske unije, ispada da činimo zanemarivih 0,35 posto uroda oraha. Ovi su podaci zabrinjavajući i potvrđuju da je sadnja oraha u Republici Hrvatskoj bila stihijska, bez uvažavanja mišljenja struke, a pod utjecajem golemih mogućnosti dobivanja potpora po različitim osnovama za ovu proizvodnju. Brine nas to što je u međuvremenu došlo do pada proizvodnje drugog voća, pa smo u tradicionalno dobroj proizvodnji jabuka pali ispod 5.000 hektara njenih nasada. Zabrinjavajuće je to što Republika Hrvatska nema mehanizme kontrole koliko se čega proizvodi, a odobravanja potpora za barem minimalne prinose po hektaru unesena su u naš sustav proizvodno vezanih potpora tek ove godine", ističu iz Smartera te dodaju kako nismo imali, a ni dalje nemamo poljoprivrednu politiku koja bi bila usmjerena na regionalizaciju proizvodnje.

Tako danas nasada oraha najviše ima u Osječko-baranjskoj županiji i području oko Zagreba, koji su idealni za proizvodnju drugih, dohodovnijih vrsta voća.

"Ipak, statističke podatke treba držati s rezervom jer se vjerojatno velike količine oraha na tržište plasiraju bez ikakve evidencije, plaćanja poreza kod prodaje na kućnom pragu, tržnicama, sajmovima i sličnim kanalima prodaje te u proizvodnji likera, ulja i drugih proizvoda, koji su u ekspanziji, a služe za osobnu potrošnju i prodaju koja nigdje nije zabilježena", ističe se u analizi konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

"Poticaji za sadnju oraha postali su sinonimom za poticanje poljoprivrede bez proizvodnje. Odobravanje potpora, za barem minimalne prinose po hektaru, uvedeno je u hrvatski sustav proizvodno vezanih potpora tek ove godine. Nadamo se da će ta promjena uspjeti sadašnje velike hektare pod orasima ipak staviti, većim dijelom, u funkciju proizvodnje ove zanimljive, sve više tržene i dohodovne kulture", zaključak je analize.

Slovenija u svjetskom vrhu
Dok se u zemlji s jednom od najvećih svjetskih proizvodnji oraha, SAD-u, proizvodi prosječno 4,77 tona po hektaru obradive površine, u Republici Hrvatskoj prinos je znatno niži. Prema pojedinim stručnim publikacijama, susjedna Republika Slovenija u svjetskom je vrhu po prinosima u proizvodnji oraha. Orah je najraširenija voćna vrsta orašastih plodova u Sloveniji i tradicionalno raste u svim regijama osim planinskih prostora, a najnoviji podaci govore o tome da zauzimaju nešto manje od 11 posto ukupne površine intenzivnih voćnjaka.

S 475 hektara orah je na drugome mjestu, odmah iza jabuke, a uz to, Slovenija ima još 506 hektara ekstenzivnih nasada, koji obuhvaćaju od 50 do 100 stabala po hektaru. U voćnjacima i na tzv. seljačkim orasima, koji rastu po cijeloj Sloveniji, susjedna država proizvodi odličnih 5.000 tona oraha u ljusci, što je ipak nedovoljno za njihove domaće potrebe.

Preračunano, to je oko pet tona po hektaru. Izuzetno dobre rezultate u proizvodnji ima i susjedna Srbija, koja s upola manjim površinama pod orasima od Hrvatske, prema njihovim službenim podacima, proizvodi više od 30.000 tona oraha i među većim je proizvođačima u Europi.

"Uzgoj oraha isplativ je i ima ogromne potencijale na svjetskom tržištu gdje je orah deficitarna roba za kojom postoji, a po svemu sudeći, dugo će i postojati − golema potražnja. Tako običan orah u ljusci postiže cijenu na svjetskom tržištu od 1,5 eura po kilogramu, a neke vrhunske kvalitetne vrste i do 4,2 eura po kilogramu. Cijena jezgre oraha na veliko u ekološkoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj iznosi više od 60 kuna po kilogramu. Posljednjih dana cijene kilograma očišćenog oraha, primjerice, u pojedinim hrvatskim trgovačkim lancima dosežu i do 80 kuna za kilogram. Cijene u maloprodaji rastu kako dolaze zimski dani, kad se više spremaju kolači, počevši već od blagdana Svih svetih, a posebice u vrijeme božićnih blagdana", objašnjavaju u Smarteru te dodaju kako smatraju da bi se intenzivnim uzgojem oraha mogao, primjerice, poboljšati standard i kvaliteta života preostalog stanovništva na Baniji i drugim dijelovima Republike Hrvatske u kojima postoje klimatski uvjeti za ovu proizvodnju.

Prilika za bolje prihode stanovništva
U pojedenim krajevima Republike Hrvatske postoje svi bitni preduvjeti za uzgoj oraha, od kvalitete zemljišta, nadmorske visine i klimatskih uvjeta, do odsutnosti zagađenja, što je prilika za stanovništvo da ostvari bolje prihode.

Postoji i više načina organizirane proizvodnje oraha, a jedan je od savjeta stručnjaka regionalizacija proizvodnje uz poštovanje mišljenja i znanja agronoma. Primjerice, u pojedinim županijama moguće je napraviti poljoprivredne zone po uzoru na gospodarske zone te vlasnički i infrastrukturno urediti ih za određene vrste poljoprivredne djelatnosti. Takav projekt trebao bi biti dio strategije na državnoj razini, uz uključenje općina i gradova, visokih učilišta, znanstvenih instituta i organizacija.

Drugi način bio bi da potencijalni investitori osiguraju 100 do 150 hektara površine za sadnju oraha i dogovore sa stranim otkupljivačima ekološku proizvodnju oraha, a treći da više manjih OPG-ova formira zadrugu, okrupni svoju proizvodnju, uz pomoć fondova Europske unije zatvori financijsku konstrukciju cjelokupne investicije te zajedno radi na proizvodnji proizvoda dodane vrijednosti koji postižu veću cijenu.

Realizacijom projekta investitori i dalje mogu dobivati poticaje za razvoj poljoprivrede iz fondova Europske unije putem raznih mjera ruralnog razvoja, kao i poticaje jedinica lokalne samouprave, a ova proizvodnja može biti razvijena i kao dodatna djelatnost dijela ruralnog stanovništva koje ima posao, a poljoprivredom se bavi hobistički.

Orah proizvodi 4.619 proizvođača
Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pokazuju da je, prema veličini površine koju zauzima, orah druga najviše uzgajana voćna kultura u Republici Hrvatskoj, nakon maslina, a prije lijeske i jabuke. Prošle, 2020. godine orah je u sustavu potpora uzgajalo 4.619 poljoprivrednih gospodarstava na 7.945 hektara.

Usporedbe radi, 2015. godine proizvodilo ga je 2.619 poljoprivrednih gospodarstava, na upola manjoj površini, odnosno na 3.716 hektara. Svake iduće godine rastao je i broj proizvođača i broj površina pod ovom voćnom kulturom. U 2019. godini proizvedeno je 260 tona oraha, od čega je 196 tona bilo namijenjeno tržištu, a u 2020. godini proizvedeno je 448 tona (354 tone za tržište). Prvih deset proizvođača u Republici Hrvatskoj u 2020. godini uzgajalo je orah na gotovo tisuću hektara.

Orah je biljka koja nakon sadnje ne donosi prvi urod barem tri do četiri godine. Stoga pri svakoj investiciji u podizanje nasada valja čekati i računati na duže razdoblje povrata. Veliki broj proizvođača oraha za ovu se proizvodnju odlučio stoga što se plod može dugo čuvati, što nije slučaj s drugim voćem.

Suhi orah može čekati kupce i dobru cijenu i duže od godinu dana. Održavanje nasada skupo je i treba izdržati financijski dok ne donese pun urod, a kad do toga dođe, nije teško skupljati plodove jer postoje strojevi koji tresu stabla, pa berba nije komplicirana i skupa. Republika Hrvatska danas je veliki uvoznik orašastog voća, a najveće količine oraha dolaze iz Rumunjske, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Bugarske i drugih zemalja.

Orasi u ljusci i oljušteni uglavnom se kupuju zimi za pripremu kolača, ali ih za svježu potrošnju sve više potrošača kupuje tijekom cijele godine, ponajprije zbog njihove nutritivne prednosti. Očekuje se da će nastavak ovih trendova zdravih grickalica potaknuti potrošnju u Europskoj uniji u predviđenom razdoblju. Objavljivanje znanstvenih studija i istraživanja s isticanjem kardiovaskularnih prednosti učinilo je orahe vrlo popularnima među potrošačima koji su svjesni važnosti zdravlja.

Stanje u Europskoj uniji i svijetu
U Europskoj uniji veliki je jaz između proizvodnje oraha i uvoza, što pruža izvrsne mogućnosti za izvoznike oraha. U sezoni 2018./2019. godine Europska unija uvezla je orah u vrijednosti od 720 milijuna dolara, od čega 50 posto potječe iz SAD-a. Uvoz iz svijeta nešto je usporio tijekom koronakrize, ali se očekuje da će povratiti vrijednost u narednim godinama. Europska unija uvozi razne vrste orašastih plodova za izravnu potrošnju te za daljnju preradu i ponovni izvoz unutar regije u različitim oblicima, kao što su slani, pečeni, prženi i miješani orašasti plodovi.

Svjetska proizvodnja oraha u sezoni 2019./2020. iznosila je više od 965.402 tona (na bazi jezgre), što je povećanje za devet posto u odnosu na prethodnu godinu i dosegnula je najveću razinu u prethodnom desetljeću. Primjerice, u sezoni 2009./2010. proizvodnja oraha bila je na nešto više od 552.000 tona.

Uz rast uroda od 26 posto, Kina je bila najveći proizvođač te je činila 46 posto svjetskog udjela, a nakon Kine slijedile su Sjedinjene Američke Države, s 27 posto svjetskog udjela. U Europskoj uniji najveći proizvođači oraha su Rumunjska, s više od 47.000 tona te Francuska, s 36.000 tona u prošloj godini.