GEM istraživanje: Zbog premalo ‘odraslih‘ poduzeća Hrvatska ne može generirati dovoljno nove vrijednosti

– U odnosu na 2002. i 2012. vidi se pomak u poduzetništvu u Hrvatskoj, popravili smo se u mnogo kategorija, ali smatram da je to daleko presporo. Čudim se da mladi prihvaćaju tu sporost, jer ju ja ne prihvaćam. No mladi imaju puno više vremena ispred sebe da pokažu da neprihvaćanjem trenutnog stanja žele bolje za ovu zemlju – istaknula je prof. dr. Slavica Singer, profesorica emerita na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, predstavljajući rezultate najnovijeg GEM istraživanja o percepciji stanja poduzetništva u Hrvatskoj.

Istraživanje za 2022. godinu pokazalo je da u Hrvatskoj postoji visoka razina percepcije o prilikama za poduzetnički pothvat (od 2020. do 2022. sa 47,2 posto na 60 posto), što je iznad prosjeka EU. Da je biti poduzetnik dobar izbor karijere smatra 63 posto ispitanika, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata.

Također, broj novonastalih poduzetničkih pothvata je dosegao razinu prosjeka Europske unije (u dvadeset godina se povećao četiri puta), no društveni status poduzetnika i dalje je na niskoj razini, a zabrinjava i dalje nizak motivacijski indeks – odnos između onih koji su uočili priliku i ušli u poduzetništvo naspram onih koji su ušli u poduzetništvo zbog nužde. Isto tako, mali broj novoosnovanih poduzeća (koja isplaćuju plaće) uspije prerasti u ‘odrasla‘, odnosno prežive duže od tri i pol godine poslovanja, što znači da imamo vrlo tanku osnovicu generiranja nove vrijednosti.

Istraživanje je potvrdilo i da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Singer, voditeljica istraživanja, problem vidi u obrazovanju, vladinim politikama, niskoj razini transfera istraživanja u poslovni sektor, kulturnim i društvenim normama i vrijednostima te barijerama s ulaskom na tržište. Na pitanje zašto smo tu gdje jesmo, Singer kaže da zbog premale gustoće ‘odraslih‘ poslovnih pothvata imamo nekvalitetnu poduzetničku strukturu. Odgovornima smatra pojedince, ali i institucije.

Razlozi za optimizam
Međutim, Singer je na današnjem predstavljanju istraživanja u Novinarskom domu u Zagrebu istaknula i neke pozitivne pomake. Na primjer, odnos muškaraca i žena u početničkim i odraslim poduzetničkim pohvatima se uravnotežio u proteklih 20 godina. Također, Hrvatska je prema percepciji inovativnosti iznad prosjeka EU. Singer smatra da sve male zemlje u Europi, pa tako i Hrvatska, imaju malo domaće tržište i zato nemaju izbora nego biti izvozno orijentirani.

Zanimljivo, prema rezultatima GEM istraživanja, najmanji intenzitet poduzetničkih aktivnosti u posljednjih nekoliko godina uočen je u hrvatskim regijama s većom stopom rizika od siromaštva – u Lici, Banovini, Slavoniji, Baranji te na sjeveru Hrvatske. No u 2022. godini uočena je jedna razlika – u Lici i Banovini intenzitet poduzetničkih aktivnosti bio je po prvi put na razini Grada Zagreba.

Singer je navela pozitivan primjer Tehničke škole u Sisku koja je pokrenula smjerove robotike i razvoja videoigara te brojne projekte u području obrazovanja mladih za zanimanja budućnosti.

– Početni resursi ne određuju našu sudbinu. Ako imate viziju, predanost, ustranost i znanje, sve se može, a oni su pravi primjer za sve nas – rekla je Singer.

Koraci za dalje
Predstavljanju rezultata GEM istraživanja prisustvovao je i Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koji je naglasio da je poduzetništvo ‘kičma gospodarstva‘, ali i temelj društvenog razvoja. Ključni izazov nije samo financiranje jer izvori postoje, primjerice, EU fondovi, već nedostatak radne snage, odnosno stručnjaka. Bujanović ističe da treba rasti i raditi u domeni konkurentnosti i inovativnosti te na razvoju vještina, pogotovo u STEM području.

Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, istaknula je da su hrvatski inovatori u rangu s europskima prema broju patenata, ali prema iskoristivosti tih patenata i ‘transferu‘ u realni sektor smo pri dnu. To je HUB, napomenula je Perko, potaknulo da rade na fondu pre-seed kapitala, odnosno da financiraju one koji su povezani s obrazovnim institucijama, jer većina obećavajućih projekata ‘zapne‘ u toj fazi i treba im inicijalni kapital da se izrade prototipi. Osvrnula se i na mogući ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

– Okvir OECD-a, kluba najrazvijenijih država svijeta, od vlasti zahtijeva daljnje poboljšanje regulacije, reforme, razvoj tržišta kapitala i bolje upravljanje državnim poduzećima. Kada se sve zbroji, u narednim godinama imamo priliku dodatno poboljšati konkurentski položaj domaćih poduzeća i tako im otvoriti novi prostor za investicije i zapošljavanje. Ulazimo u klub najboljih i najjačih, ali to ne znači da možemo odahnuti nego da izazovi tek predstoje – rekla je Perko.