Golfska igrališta poboljšat će turističku ponudu

Vlada je u hitnu proceduru poslala zakon o golfskim igralištima s konačnim prijedlogom zakona ne bi li se stvari, nakon 14 godina uzaludnoga čekanja, pomaknula s mrtve točke. Zakon bi prije svega trebao ubrzati proceduru dobivanja dozvola za gradnju, ali i utvrditi sve procedure koje vode do završetka takve investicije.
O golfu se godinama govori, ali još nije sagrađen niti jedan teren. Još 1995. Ministarstvo turizma napravilo je elaborat »Golf kao element razvojne strategije hrvatskog turizma«, da bi četiri godine kasnije tadašnja vlada usvojila program razvitka golfa. I dalje se uglavnom ništa bitno ne događa, iako Vlada 2001. donosi Odluku o uvjetima i načinu davanja zemljišta, šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu za gradnju golf-igrališta.
Posljednjih deset godina obilježeno je osnivanjem većeg broja konzorcija, naročito u Istri, a najdalje se došlo do ishođene jedne načelne dozvole za gradnju golf-igrališta te ovjere projekta za još jedno igralište.
Na dvije istarske lokacije - Marlera i Crveni vrh - investitori su ishodili dozvole i u visokoj su fazi priprema za početak gradnje. Premalo, tvrde dobri poznavatelji prilika, pogotovo ako se zna da je postojećim prostornim planovima 60 lokacija predviđeno za gradnju golfskih igrališta. Stvaranjem okvira za bržu gradnju, stoji u Prijedlogu zakona, mogao bi se nadoknaditi zaostatak u odnosu na konkurentske zemlje. Turizam bi se, uz ostalo, riješio sezonalnosti, kreveti bi bili bolje popunjeni u izvansezonama, a poznato je da su golferi u pravilu dobre platežne moći.
Treba, međutim, izbjeći zamku u koju su upale neke države Mediterana, gdje su pod krinkom golf-igrališta napravljeni veliki kompleksi nekomercijalnog smještaja namijenjeni, naravno, prodaji. Isto tako, iskustvo je pokazalo da golferi ne inzistiraju na hotelima u golf-odredištima. Dosadašnji proces gradnje golfskih igrališta je, dakle, prije svega kočila činjenica da se na predviđenim parcelama, a svaka je veća od 90 hektara, našlo mnogo vlasnika. Ako netko nije želio prodati svoju parcelu, blokirao je sve ostale.
Novi zakon bi to trebao promijeniti. Tako u članku 8. predloženog zakona stoji da će se na postupak izvlaštenja nekretnina radi građenja golf-igrališta primjenjivati posebni propisi. Nadalje, RH, jedinice lokalne i područne samouprave dužne su na zahtjev investitora koji je vlasnik zemljišta po tržišnoj cijeni bez natječaja prodati dio zemljišta potrebnog za formiranje nesagrađene građevne čestice.
Robert Pende, pomoćnik ministra turizma koji se niz godina bavi problematikom golfa, rekao je da će zakon ubrzati proces dobivanja dozvola.
Ističe kako se njime, uz ostalo, utvrđuju i definiraju načini ustupanja državnog zemljišta. Također, kaže da je jedna od najvažnijih stavki ta što će se utvrditi određene procedure, pa i ta da se u pojedinim slučajevima ne mora mijenjati namjena zemljišta, odnosno da ga se prenamjenjuje u građevinsko.
Prema Prijedlogu zakona, ako se pokaže da neki vlasnici ne žele prodati svoje parcele važne za gradnju golf-igrališta ili traže previše, tada će se nekretnina izvlastiti. Isto se odnosi i na mogućnost izdvajanja šume i šumskog zemljišta iz šumsko-gospodarske osnove.

U svijetu 60 milijuna golfera
U svijetu ima 60 milijuna golfera, od toga sedam milijuna u Europi. U zapadnim državama Mediterana na svakih milijun turista ide šest terena, s tim da je posljednjih godina najviše terena napravljeno u Turskoj. Kod nas postoje tek dva golf-igrališta s 18 rupa - Krašić i Brijuni. Privatno golf-igralište Blato u Zagrebu ima devet rupa.