Goranski voćari se zasad izvukli, štete zbrajaju stočari

Dva snježna udara zabilježena u prvom dijelu travnja, točnije 6. i 13. travnja, ne bi trebala ozbiljnije naštetiti goranskom voćarstvu i poljoprivredi općenito, smatra Dalibor Šoštarić, direktor županijskog Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj u Staroj Sušici. Razlog je optimizmu, ističe Šoštarić, u tome što je snijeg, bar za sada, pao prerano da bi naštetio voćkama.

– Kad je o uzgoju voćaka riječ, najvažniji je trenutak kad niske temperature zahvate biljku. Ako se to dogodi dok voćka još nije u fazi cvata – a tako je baš sada na goranskim prostorima – onda ozbiljnije opasnosti nema, pa smatram da ove sadašnje niske temperature i snijeg ne bi trebali i neće naštetiti voćarstvu. Jednostavno, vegetacija još nije u fazi kad bi mogla biti oštećena niskim temperaturama.

No, dogodi li se snijeg kasnije tijekom ovog mjeseca, onda bi moglo biti problema, kao što problema ima i s kasnim proljetnim mrazevima koji su najpogubniji za uzgoj voćaka i ostalih sličnih kultura.

Niz je primjera za to da kasni proljetni mraz može napraviti veliku štetu. Primjerice, kad je 2017. godine došlo do kasnih proljetnih mrazeva u vinogradima u Novom Vinodolskom, štete je bilo više od 50 posto, a na nekim je sortama bila potpuna.

Dakle, ovaj travanjski snijeg i niske temperature zasada nisu problem, ali ako se to u ovom obliku ponovi krajem mjeseca ili tijekom svibnja, onda bi moglo biti puno štete, govori Šoštarić, koji napominje da ni ostale poljoprivredne kulture nisu, uglavnom, ugrožene.

– Sadnja krumpira još nije započela, pa poteškoća neće biti, a slično je i s bobičastim voćem kojeg je na goranskom području sve više, ali kojeg je relativno lakše zaštiti od voćnjaka jer se preko nasada mogu postaviti folije, tkanine, slama, lišće…

Jedini koji bi mogli i vjerojatno će imati djelomične štete od ovih dvaju travanjskih »udara« snijega jesu goranski stočari. Naime, ovaj snijeg i niske temperature najvjerojatnije su uništili ili bar u veliku opasnost doveli prvu, tzv. proljetnu sjetvu, a sigurno će je u još veću opasnost dovesti dogode li se sada kiše i loše vrijeme, što je itekako moguće.

Njima će vjerojatno neka pomoć biti potrebna, a ostali koji se bave poljoprivredom i voćarstvom za sada ne trebaju strahovati od aktualnih vremenskih prilika, ali se treba bojati kasnih proljetnih mrazeva te biti spreman, ako je to moguće, zaštiti se, zaključuje je Šoštarić.

U proljeće je kasno »bijeliti« voćke

Dalibor Šoštarić skreće pažnju na preventivu kao pouzdan način borbe protiv hirova prirode te za proljeće neuobičajenih niskih temperatura ili snjegova.

– Svatko tko se bavi uzgojem voćaka zna da je jako dobro ujesen vapnom i sumporom »obijeliti« stabla voćke. Mnogi misle da se tu radi o ukrašavanju voćaka, ali je zapravo riječ o vrlo kvalitetnoj zaštiti koja u znatnoj mjeri sprečava pucanje kore zbog niskih temperatura te time, ustvari, čuva voćke.

Naime, tijekom zime zna biti velikih temperaturnih oscilacija pa se, primjerice, tijekom dana sve zagrije i u voćkama »krenu« sokovi, a kad navečer dođe do niskih temperatura, opasnost od zaleđivanja je velika.

»Bijeljenje« stabala voćki vrlo je dobra zaštita protiv toga, ali ta se zaštita mora provoditi ujesen, a ne u proljeće kad je za to kasno, rekao je Šoštarić.