Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Pro 2015

Gordana Kovačević: Važno je prepoznati, motivirati i osnažiti ljude koji imaju dobre ideje

Izvor: liderpress.hr · Autor: Gordana Kovačević  

Gordana Kovačević: Važno je prepoznati, motivirati i osnažiti ljude koji imaju dobre ideje

Na kraju smo još jedne veoma zahtjevne godine u kojoj još nismo uspjeli znatno napredovati u nekim ključnim segmentima važnima za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

Prema ovogodišnjem Izvješću o globalnoj konkurentnosti, Hrvatska je i dalje, kao i prošle godine, na 77. mjestu od ukupno 140 gospodarstva svijeta koja su obuhvaćena istraživanjem. Također, prema posljednjim osvježenim podacima tzv. digitalnog indeksa DESI, nažalost, na začelju je ljestvice, drži tek 24. mjesto od 28 država Europske unije.

Strateški prioriteti

Sramežljivih naznaka pozitivnih kretanja ima, a ohrabruju ovogodišnji rast izvoza i dobra turistička sezona. Analitičari se slažu da bismo godinu napokon trebali završiti sa skromnim, ali ipak rastom BPD-a. Jako zabrinjava to što kasnimo sa strukturnim reformama važnima za poboljšanje gospodarske klime i snažnije investiranje upravo u one industrije i aktivnosti koje brže mogu pozitivno pokrenuti gospodarstvo i zapošljavanje. Želimo li ostvariti znatniji gospodarski rast i razvoj te osigurati bolji život hrvatskih građana, moramo što prije uhvatiti korak s naprednim svjetskim gospodarstvima koja ubrzanim tempom uvode nove tehnologije u sve segmente društva, digitaliziraju javni sektor i tako jačaju konkurentnost, transparentnost i svoju efikasnost.

Podsjetila bih na to kako su najvažniji strateški prioriteti ‘Europe 2020.’ istraživanje, razvoj i inovacije, a ICT sektor prepoznat je kao važan nositelj razvoja suvremenog društva u kojem dominiraju znanje i inovativnost. Smatram da i Hrvatska, po uzoru na EU, mora odrediti strateške prioritete i sektore na kojima temelji svoju budućnost, pritom mislim na rast, razvoj i konkurentnost. Nije dobro što su neke prilike već propuštene. Mislim na prijedlog pametne specijalizacije, pri čemu ICT sektor, neopravdano, nije uvršten kao tematsko prioritetno područje, odnosno vertikala. Tako nam je otežan pristup strukturnim fondovima Europske unije za istraživanje i razvoj te je država na neki način vlastitom procjenom ograničila područja za inovativnost i razvoj. Umjesto da nam se dâ vjetar u leđa, otežan je posao svima nama koji radimo u ICT sektoru, osobito onima koji ulažu golema sredstva u istraživanje i razvoj te zapošljavaju mlade ljude ovdje u Hrvatskoj.

Širom otvoriti vrata inovativnima

Primjerice, mi u Ericssonu Nikoli Tesli svake godine ulažemo velika sredstva u razvojno-istraživačke projekte i druge aktivnosti svojega razvojno-istraživačkog centra u Zagrebu i Splitu. Da bismo ostali pri vrhu i bili konkurenti na zahtjevnome globalnom tržištu, naša velika ulaganja u tehnološki razvoj i kompetencije ljudi nemaju alternativu. Ako toj argumentaciji dodamo podatak da izvoz u ukupnom prihodu kompanije sudjeluje s čak 78 posto te da se izvozom znanja unutar razvojno-istraživačkih i drugih stručnih centara, u kojima radi više od 1300 od ukupno 1900 zaposlenika, ostvaruje više od 600 milijuna kuna ili 60-ak posto ukupnih godišnjih prihoda, s tendencijom stalnog rasta, postaje očito zašto taj tehnološki i razvojni potencijal treba snažiti i poticati na dobrobit nas, ali i zajednice u kojoj djelujemo.
Pogledajmo oko sebe i vidjet ćemo da se razvijene zemlje svijeta natječu koja će od njih osigurati poticajnije okružje za razvojno-istraživačke aktivnosti. Naime, postoji bojazan da se baš te najvažnije djelatnosti za razvoj i tržišno pozicioniranje gospodarstva mogu lako odseliti u druge zemlje u kojima se nude bolji uvjeti te različiti oblici poticaja i potpora za aktivnosti R&D&I. Tu prije svega mislim na skandinavske zemlje, Veliku Britaniju, Kanadu, Njemačku te dalekoistočne zemlje poput Koreje, Japana, Kine i Indije.

Godina koja dolazi bit će teška, ako ne i teža, a izazovi još veći. Upravo zato očekujem razumijevanje i strateški pristup državne administracije te dodatne mjere za osnaživanje svih, uključujući i nas u ICT sektoru, koji imaju razvojno-istraživačke i inovacijske centre znanja i izvrsnosti, da nastave i šire svoj posao ovdje u Hrvatskoj. Treba širom otvoriti vrata i dati prostora inovativnim, kreativnim stručnjacima koji znaju i mogu svoje dobre ideje pretvoriti u visokovrijedne tehnološke proizvode, rješenja i usluge te ih ponuditi kupcima diljem svijeta brže i kvalitetnije od konkurenata. Zašto je to važno? Hrvatsko je tržište malo pa uspjeh moramo graditi na kvalitetnom izvoznom proizvodu. Zato bismo strukturnim reformama i sustavnim mjerama trebali osigurati temelj za nove visokovrijedne proizvode, rješenja i usluge sa svjetskim rejtingom.

Mlade je moguće zadržati

Tako bismo ujedno mogli zaustaviti sve češće spominjani egzodus mladih obrazovanih ljudi koji ne mogu pronaći posao pa u potrazi za boljim životom napuštaju domovinu. Moramo i možemo pronaći način kako zadržati ovdje u Hrvatskoj te mlade ljude u čije smo obrazovanje svi zajedno uložili golema sredstva. Njihovo znanje i vještine trebaju nam da bismo kvalitetno odgovorili na sve tržišne i tehnološke zahtjeve koji nas čekaju u umreženom društu. Prilike za stručne i sposobne ljude velike su, a njihova kompetitivnost dokazuje se u globalnom okružju. Da je to moguće, pokazuje to što je Grupa Ericsson Nikola Tesla samo ove godine zaposlila više od četiristo pretežno mladih stručnjaka koji ovdje u Hrvatskoj imaju jednake uvjete rada i suvremeno opremljena radna mjesta kao i njihovi kolege u najrazvijenijim svjetskim zemljama. Mnogi od njih uključeni su u globalne timove, rade na atraktivnim tehnološkim projektima za naše brojne kupce u Hrvatskoj i svijetu te imaju mogućnost neprestanog učenja, usavršavanja i razvoja karijere.

Ericsson Nikola Tesla nastaviti će i 2016. s programima usmjerenima na rezultat, poslovnu izvrsnost te razvoj i inovativnost u svim aktivnostima i poslovnim procesima. Intenzivno ćemo jačati svoj položaj na domaćem, Ericssonovu tržištu te izvoznim tržištima, na proširenju baze svojih kupaca, preuzimanju novih odgovornosti te širenju ponude rješenja, proizvoda i usluga za potrebe umreženog društva. Uvijek imamo na umu tehnološko liderstvo, razvoj novih poslovnih modela, strateško ulaganje u razvojno-istraživačke i inovacijske aktivnosti, upravljanje rizicima, cjeloživotno učenje te snaženje inovativne i motivirajuće kompanijske kulture. Važno je prepoznati, motivirati i osnažiti ljude koji imaju dobre ideje kako bismo zadržali kvalitetan rezultat, poziciju najvećega hrvatskog izvoznika znanja te regionalnog ICT lidera koji pozitivno utječe na poslovanje, društvo i okoliš kao temelje održivog razvoja.


Komentari članka

Vezani članci

Imaju deset zaposlenih, a rade za Microsoft, Google i Mercedes-Benz

02.09.2026.

Vlasnik pulske tvrtke Spectral Core izabrao je sporiji razvoj bez investitora kako bi zadržao potpunu kontrolu nad optimizacijom sustava

Više od 500 sudionika stiže u Osijek: 18. KulenDayz ponovno spaja tehnologiju, znanje i druženje

31.08.2026.

Konferencija je to koja je tijekom godina izrasla u jedan od najprepoznatljivijih događaja osječke IT zajednice

HAMAG-BICRO traži najinovativnije startupe, nagradni fond veći od 30.000 eura

31.08.2026.

HAMAG-BICRO otvorio je natječaj za izbor najinovativnijih hrvatskih startupova u 2026. godini. Nagradni fond premašuje 30.000 eura, a prijave su otvorene do 1. rujna.

Vertiv otvara 200 radnih mjesta unatoč padu prihoda u Hrvatskoj

25.08.2026.

Tvrtka koja razvija infrastrukturu za AI podatkovne centre lani je smanjila prihode 36 posto, ali nastavlja snažno zapošljavanje

Velik interes za subvencije puni knjige narudžbi proizvođača dizala

10.08.2026.

Obiteljska tvrtka povećala je prihode 27 posto, razvija nova rješenja i širi poslovanje na europska tržišta

Tag cloud

  1. 2912 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1531 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1369 članka imaju tag industrija
  12. 1271 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 528 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk