Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Tra 2017

Gorko - slatka bitka: Europski propisi ograničili uzgoj stevije u Hrvatskoj

Izvor: novilist.hr · Autor: Irena Frlan Gašparović  

Gorko - slatka bitka: Europski propisi ograničili uzgoj stevije u Hrvatskoj

U Velikoj Kosnici nedaleko Zagreba polja OPG-a Anto Jurić nekad su bila puna grmova stevije. U uzgoj ove južnoameričke biljke, čije je sušeno lišće do 40 puta slađe od šećera, na ovom su OPG-u svojevremeno uložili puno vremena i truda, potaknuti i interesom ljudi koji su tzv. zelenu steviju počeli koristiti kao prirodni zaslađivač. No, prije dvije godine na obiteljskom gospodarstvu odustali su od prerade lišća stevije i preusmjerili se samo na presadnice ove biljke. Razlog su europski propisi: sušeno mljeveno lišće stevije ne može se stavljati na tržište i prodavati jer se »zelena stevija« ne nalazi na europskom popisu tzv. nove hrane. Uzgoj stevije nije zabranjen, kao ni korištenje umjetnog zaslađivača koji se iz nje dobiva, ali nije dozvoljeno korištenje, odnosno prodaja lišća ili zelenog praha u trgovinama.

Nova hrana

»Mi smo prvi krenuli sa stevijom, prije pet ili šest godina. Ali prije dvije godine usmjerili smo se samo na sadnice«, kaže nam Ilija Jurić, napominjući da se »zelena stevija«, zbog propisa Europske unije, ne može stavljati na police trgovina, a nije im uspjelo niti da je u Hrvatskoj registriraju kao dodatak kupkama, kao što su to učinile neke druge članice EU-a. Zbog svega toga okrenuli su se uzgoju presadnica, nadajući se ipak da će se europski propisi u što skorije vrijeme promijeniti.

Za promjenu propisa zalažu se i pojedini zastupnici Europskog parlamenta, među kojima je i hrvatski eurozastupnik Tonino Picula koji je, uoči stupanja na snagu nove europske uredbe o novoj hrani, od Europske komisije zatražio da razmotri stavljanje zelene stevije na listu dozvoljene hrane.

Jedino dozvoljena upotreba steviol glikozida

Iz Hrvatske agencije za hranu (HAH) i Ministarstva zdravstva potvrđuju da se u Hrvatskoj, kao niti u drugim članicama EU-a, ne smije prodavati lišće ili prah stevije. »Trenutno je jedino dozvoljena upotreba steviol glikozida, temeljem nekoliko znanstvenih mišljenja i evaluacija koje je načinila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) od 2010. do 2014. godine, a koja su ujedno bili i podloga za donošenje zakonske legislative na nivou Europske unije, vezano za navedenu problematiku«, odgovaraju iz HAH-a.

U Ministarstvu, pak, kažu da postoji velik broj upita od strane država članica na tu temu, pa je Europska komisija pokrenula raspravu o statusu lišća stevije kao nove hrane. Do objave stava Komisije, podsjećaju, u Hrvatskoj su obvezujuća postojeća EU pravila.

»Proizvođači ne mogu plasirati listove i prerađevine od listova stevije (prirodno uzgojene stevije) niti u Hrvatskoj ni na području cijele EU jer se stevija ne nalazi na popisu nove hrane, odnosno u katalogu nove hrane. To je popis koji sadržava netradicionalne europske proizvode koji se smiju koristiti za potrebe prehrane unutar Europske unije«, pojašnjava Picula, dodajući da je istovremeno ekstrakt koji se dobiva iz stevije odobren u EU kao aditiv i koristi se kao umjetno sladilo.

Odgođena procjena

»Svojim pitanjem Komisiji pozvao sam da se dozvoli upotreba i naravno, prodaja tzv. zelene stevije tj. same biljke koja je prirodno uzgojena«, ističe Picula. Stupanjem na snagu novih propisa o novoj hrani, što bi se trebalo dogoditi krajem ove godine, »očekujem od Komisije da ponovno razmotri stavljanje stevije na popis dozvoljene hrane, baš kao što su to dosad napravile zemlje poput SAD-a i Japana«, poručuje Picula koji je Komisiju podsjetio i da se, članstvom Hrvatske u EU, »niz poljoprivrednika suočio s nemogućnošću plasmana svojih proizvoda te neisplativosti održavanja nasada stevije«.

Kako na listu dozvoljene hrane?

No, odgovor Komisije na njegovo pitanje o tome može li se očekivati promjena statusa spomenute biljke, nije ohrabrujući. »Status biljke Stevia rebaudiana Bertoni neće se promijeniti« u svjetlu nove uredbe, stoji u odgovoru Komisije otprije desetak dana. Komisija pritom podsjeća da su donijeli odluku od odbijanju stavljanja na tržište biljke i sušenih listova »nakon što su belgijska nadležna tijela provela procjenu rizika«. Ujedno, dodaju, njemačka nadležna tijela su 2007. godine zaprimila novi zahtjev za odobrenje biljke i sušenih listova kao hrane ili sastojka hrane. »Od podnositelja zahtjeva zatraženo je da dostavi dodatne informacije o sigurnosti te biljke, a 2010. na njegov je zahtjev procjena odgođena«, navodi Komisija u svom odgovoru.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Kulina Nova Sela: Ostali na djedovini i od pršuta izgradili biznis

21.10.2026.

Obitelj Bebić već 35 godina proizvodi pršut kod Metkovića, izvozi u Njemačku i ostvaruje gotovo pola milijuna eura godišnjih prihoda.

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1383 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1104 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 387 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 442 članka imaju tag osijek
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk