Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Sij 2015

Gospodarstvenici: Nakon izbora može se očekivati više inicijativa za izlazak iz krize

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Gospodarstvenici: Nakon izbora može se očekivati više inicijativa za izlazak iz krize

Nakon izbora nove predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović može se očekivati više inicijativa, rasprava i rješenja u traženju izlaska iz gospodarske krize, čulo se u ponedjeljak u emisiji Hrvatskog radija "Poslovni tjedan".

"Normalno je da su najave nove predsjednice prihvatljive svakom građaninu i svakom poduzetniku ove zemlje. To je lijepo čuti, sada smo imali mini poreznu reformu, to je bio prvi korak, još jedna veća reforma zasigurno bi utjecala i na naš izvozni standard i na rezultate gospodarstva. No međutim, treba realno sagledati i mogućnosti, pa postoji mogućnost i da je to dio predizborne retorike", kazao je Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Kolinda Grabar Kitarović u predizbornoj kampanji najavljivala je provođenje fiskalnih i parafiskalnih rasterećenja gospodarstva, smanjenje poreznih obveza kroz jednostavniji porezni sustav i prekidanje svake najave novih poreza prije provedbe cjelovite porezne reforme. Prema programu, zalagat će se i za odustajanje od poreza na imovinu jer je to po njoj apsolutno kotraproduktivno jačanju poduzetničke klime i suprotno načelima tržišnog gospodarstva.

Ipak, po Jakeliću, i to je proces koji se može pokrenuti i o kojem se može razgovarati do parlamentarnih izbora. "Odavno smo rekli da imamo previsoke poreze i da smo preskupa država. Predsjednica, istina, može snažno utjecat na trendove i na opću klimu, ali promjene nisu realne u kratkom roku", ustvrdio je Jakelić.

Ekonomski analitičar Josip Budimir vjeruje da je za njezina mandata moguća revolucionarna promjena porezne politike.

"Vjerujem da ona može puno napraviti po tom pitanju. To nije bila samo prigodna retorika za kampanju već su to zapravo gospodarski stavovi koje je Kolinda Grabar Kitarović najavila kao one za koje će se zalagati, a što proizlazi iz gospodarskog programa HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera. Kod njih postoji visok konsenzus da s jedne strane treba izvršiti porezno rasterećenje, a s druge da porezni sustav treba biti jednostavniji i, što je najvažnije, stabilniji", naveo je Budimir.

Za Domagoja Juričića iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) radi se o isticanju vrijednosnog pravca i suda u kojem će jedna koalicija, za razliku od druge, graditi svoju prepoznatljivost i u godini parlamentarnih izbora.

Sva trojica nakon izbora nove predsjednice najavljuju više inicijativa, rasprava pa i više rješenja u traženju izlaska iz gospodarske krize, napominjući da ona nema izravne ustavne ovlasti za mijenjanje mnogo toga, ali svojim utjecajem i vezama može učiniti mnogo toga u pogledu gospodarske diplomacije.

Budući da je riječ o drugoj političkoj opciji od dosadašnje, sugovornici su se složili da svojevrsnim pritiskom na Vladu Zorana Milanovića, Grabar Kitarović kroz javno i medijsko djelovanje može stvarati pritisak na Vladu da pokuša donijeti neke gospodarske rezultate i u ovoj predizbornoj godini. Isto tako, vjeruju da će Grabar Kitarović znati prepoznati mogućnosti djelovanja kroz diplomatska predstavništva.

Za Juričića je ovo je ključni trenutak za hrvatsko gospodarstvo, što bi, tvrdi, trebale shvatiti i jedna i druga politička opcija.

Za Jakelića gospodarski rast treba bit primarni cilj nove predsjednice, a on će podržati sve inicijative koje će pomoć našim kompanijama, dok Juričić želi da Grabar Kitarović ubuduće prije svega radi na poboljšanju imagea Hrvatske u svijetu.

"Što je imidž Hrvatske bolji to će biti bolji i imidž naših kompanija. Nažalost, kada sada putujemo po svijetu naše tvrtke nemaju dobar imidž. Postoje individualne tvrtke koje pokazuju dobre rezultate ali često ih se prikazuje kao endemske vrste, koje nisu tipični predstavnici hrvatskog društva. Od Kolinde Grabar Kitarović očekujem da se Hrvatska počne percipirati kao društvo reda i rada i da se mijenja percepcija uspavane balkanske zemlje koja je ušla u Europsku uniju, dok su se u istoj toj Uniji počeli propitkivati je li to zasluženo. Isto tako, hrvatske tvrtke se još uvijek drže svojih tradicionalnih tržišta iako su ona u padu, pa stoga moramo učiniti sve da ih gurnemo u nova, treća tržišta", naveo je Juričić.


Komentari članka

Vezani članci

Končar i HŽPP preuzimaju Gredelj: ponuda je prihvaćena

01.11.2026.

Gradnju autocesta privodimo kraju. Dva su natječaja aktualna prema Dubrovniku te dva u Primorsko-goranskoj županiji prema Žutoj Lokvi. Do kraja godine očekujemo završetak punog profila autoceste Zagreb – Macelj, na kojoj do 2032. koncesiju ima Strabag.

Hrvatska ispala iz 50 najboljih startup ekosustava svijeta

28.10.2026.

Globalna ljestvica StartupBlinka pokazuje da Hrvatska treću godinu zaredom pada u poretku

Hrvatskoj prijeti val zatvaranja pogona za proizvodnju autodijelova?

26.10.2026.

Pala je još jedna hrvatska žrtva krize u europskoj autoindustriji. Austrijska kompanija Wollsdorf Komponenten odlučila je likvidirati svoju hrvatsku podružnicu Wollsdorf Components i ugasiti proizvodnju kožnatih dijelova za automobile u tvornici u Jalžabe

Daytona postala 3. hrvatski jednorog uz investiciju od 60 milijuna dolara

22.10.2026.

Rundu ponovno predvodi FirstMark, koji je u veljači vodio i seriju A od 24 milijuna dolara, a čak 50-ak milijuna došlo je od postojećih investitora. Ukupno je Daytona dosad prikupila oko 91 milijun dolara. Uz tu procijenjenu vrijednost, tvrtka je postala

Cijene nekretnina i dalje rastu, ali priuštivost pada

16.10.2026.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, prosječna cijena kvadrata viša je od 3000 eura, potražnja ostaje snažna, a priuštivost stanovanja slabi dok je ključno rješenje povećanje ponude stanova. To pokazuje novo izdanje Nekretninskog pulsa, koje su pr

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk