Gospodarstvo se vratilo 10 godina unatrag, oporavak 2020.

Gospodarstvo se u drugoj polovici 2013. vratilo na razinu iz 2004., što znači da smo u pet godina krize izgubili cijelo desetljeće rasta. Država u tom istom razdoblju nije smanjivala, nego je, štoviše, povećavala svoje troškove. Zbog takvog će se pristupa, uvjereni su analitičari, Hrvatska u standard iz 2008. vratiti tek 2020., a i to jedino ako već sada počnemo provoditi reforme.

Ulaganja manja no 2005.
Koliko je duboka kriza u Hrvatskoj pokazuju podaci o BDP-u. U stalnim cijenama lanjski je BDP gotovo jednak onom iz 2005. Međutim, struktura BDP-a pokazuje da je 2005. investicija bilo više nego danas jer su tada nosile 27% BDP-a, dok su lani u BDP-u sudjelovale sa 20 posto. S druge strane državna potrošnja nije posustala. Udio državne potrošnje u BDP-u povećan je tijekom krize sa 18,5 posto na 20 posto. To i nije drastična razlika, ali je indikacija daljnjih problema u budućnosti jer se država nije prilagodila trendovima u gospodarstvu. Makroekonomist Željko Lovrinčević zato upozorava da smo među zemljama koje čekaju da se udio državne potrošnje smanji rastom BDP-a, a to vodi u spor i nesiguran oporavak. – Do 2020. nećemo se vratiti u standard koji smo imali 2008., a gubitak standarda od početka mandata vlade Zorana Milanovića nećemo uspjeti nadoknaditi sve do 2015. – siguran je Lovrinčević, koji ističe da većina građana danas živi daleko lošije nego 2011. S obzirom na to da su porezi veći nego na početku krize, građani žive znatno lošije, a to obeshrabruje investitore i poduzetnike. Lovrinčević se stoga zalaže za oštre rezove koji prije svega moraju biti na pozicijama socijalnih transfera građanima, izdacima za zaposlene u državi te zdravstvu. Upravo su to kategorije koje nose najveći dio proračuna. Baltičke zemlje rezale su plaće i izdvajanja za socijalne transfere, nakon čega su relativno brzo izašle iz krize – napominje Lovrinčević, koji smatra da je i Hrvatska trebala postupiti slično. S tim se slaže i glavni analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, koji ističe da je država djelovala prociklički na krizu, odnosno da je pomogla njezinu razbuktavanju jer se nije prilagodila padu gospodarstva. Od početka krize, napominje, imali smo povećanje poreza, što dovodi do pada i potrošnje i investicija.

Otkazi u javnom sektoru
– Mirovine ne treba smanjivati jer su ionako male, ali zato treba provesti reformu javne uprave i smanjiti broj zaposlenih, a treba uvesti i imovinski cenzus pri dodjeli socijalnih pomoći, koje se moraju objediniti – savjet je Šantića za rezanje troškova.