Gospodarstvu uskoro niže cijene plina

Hrvatska možda ipak ima šansi da veliki ruski plinovod Južni tok prođe preko njenog teritorija, reklo nam je u četvrtak više stručnjaka za plin na marginama 10. plinarskog foruma, koji je organizirala tvrtka Energetika marketing.

Naime, zbog situacije u Japanu i nuklearki, brojnim arapskim državama te problemima na koje je Gazprom naišao u Turskoj promijenili su se, kažu, uvjeti, značaj i karakteristike tog međunarodnog plinovoda kojim će preko jugoistočne Europe stizati velike količine plina, jer je ponovo ojačala 'ruska plinovodna opcija'. Osim toga, za desetak dana u Moskvu putuje potpredsjednik Vlade Ivan Domagoj Milošević gdje će s predstavnicima Gazproma razgovarati i o plinu. Od Jerka Jelića Balte, predsjednika Uprave Plinacra, doznali smo da je ovih dana dovršena studija o sudjelovanju Hrvatske u tom velikom energetskom projektu u čijoj su izradi uz njihove sudjelovali i stručnjaci ruskog Gazproma. Sada će Gazprom, kad dobije sve studije izvedivosti iz zemalja zainteresiranih za Južni tok, njihove rezultate uklopiti u svoju studiju, koja će odrediti konačnu trasu tog velikog plinovoda.

A direktor Sektora razvoja Plinacra Goran Frančić napominje da su u studiji naglasili sve postojeće i planirane hrvatske objekte koji se mogu dobro uklopiti i koristiti Južnom toku. Zato očekuje povoljan rezultat Gazpromove studije i pregovora s tom ruskom kompanijom o konačnom statusu Hrvatske u tom velikom projektu. Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, upozorio je da se po postojećim ugovorima Vlade i Mola dosta netransparentno određuje dobavna cijena plina u Hrvatskoj. Osim toga, u zemljama u okruženju cijene plina za gospodarstvo niže su nego za kućanstva, dok je u Hrvatskoj suprotno. »Zato želimo to bolje izbalansirati, što ne znači da će se cijena za kućanstva povećavati, nego smanjivanjem dobavne cijene i drugih ulaznih troškova s Ininom tvrtkom Prirodni plin, kao jedinim dobavljačem u Hrvatskoj, želimo dogovoriti povoljnije cijene za poduzetnike kako bismo im smanjili probleme zbog skupog plina«, kaže Horvat.

»Naime, tvrtke u Hrvatskoj plaćaju 20 do 30 posto skuplji plin nego u okruženju i zemljama EU-a. No, zasad ne mogu reći kakve se promjene i kada mogu očekivati«, dodaje Horvat. Zasad se jedino zna da će već ove godine u sklopu usklađivanja hrvatskih i europskih propisa ovlast određivanja cijene plina s Vlade preći na Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA), doznajemo od predsjednika njenog upravnog vijeća Danijela Žambokija. Evelyn Panis, direktorica tvrtke EVN Croatia, najavila je da idućih godina u Zadarskoj, Šibenskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji planiraju, uz ulaganje 750 milijuna kuna, sagraditi 1450 kilometara distributivnih plinovoda čime bi, očekuju, mogli steći 130.000 potrošača.