Građani oročeni novac masovno prebacuju na tekuće i žiroračune; Evo zašto, računica je jednostavna

Novac koji građani i tvrtke drže na tekućim i žiroračunima buja po stopama koje analitičari nazivaju povijesnima, a i dalje će obarati rekorde.
Takva su očekivanja i prognoze za ovu godinu. Depozitni novac, onaj na tekućim i žiroračunima, u ožujku je u odnosu na isti lanjski mjesec porastao za 27,8 posto, što je rast od 16,6 milijardi kuna i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna.
Klasična štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo je četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu, dok je u ožujku 2016. bila veća sedam milijardi kuna i iznosila je 202 milijarde kuna.
Događa se to zato što štediše zbog niskih kamata na oročenu štednju s kojih još i država odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak, preusmjeravaju novac na tekuće i žiroračune.

Kamata ispod 1 posto

Prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Obje stope su ispod jedan posto zaronile tijekom 2016. godine.
S obzirom na toliki pad kamata, koje su početkom krize bile iznad razine od pet posto, građani i poduzetnici novac radije drže na tekućim i žiroračunima. Sredstva na štednim, tekućim i žiroračunima su kompletno osigurana u iznosima do 100.000 eura.
Kamata na depozitni novac naziva se a vista ili kamatom po viđenju i znatno je niža od kamate na oročenu štednju. No, na a vista kamatu se ne plaća porez ako ne prelazi 0,5 posto godišnje. Trenutačna kamata po viđenju za kune iznosi 0,08 posto, a devize na tekućim i žiroračunima je još niža i iznosi prosječno 0,03 posto.
- Već nekoliko godina kućanstva i poduzeća stavljaju novac na a vista depozite, i to zbog pada kamatnih stopa na oročene depozite, ali i uvođenja oporezivanja primitaka na kamate od depozita, od kada vidimo trend rasta a vista depozita.
Može se očekivati da će se taj trend preokrenuti s normalizacijom kamatnih stopa u međunarodnom okuženju, prije svega kada Europska središnja banka krene povlačiti monetarne stimulanse i podizati ključne kamatne stope na povijesno uobičajene razine, a krajem ove godine mogla bi povući dio nekonvencionalnih monetarnih stimulansa.
Prvi rast ključnih kamatnih stopa možemo očekivati sredinom iduće godine. Trebat će neko vrijeme da se taj rast preslika na domaće tržište - objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.
Za kućanstva Šantić veli da su se, uz a vista depozite, okrenula i turističkom sektoru i ulaganju u nekretnine, te smatra da će oročena štednja postati zanimljiva s normalizacijom monetarne politike i rastom kamata.
Analitičari Raiffeisenbank kažu da je depozitni novac u ožujku u odnosu na isti mjesec prošle godine rastao po povijesno najvišoj stopi rasta, od 27,8 posto i da se udio depozitnog novca u ukupnim depozitima približio razini od 30 posto.
Dodaju da ukupni kunski i devizni oročeni depoziti bilježe negativne godišnje stope rasta 18 mjeseci i u odnosu na ožujak prošle godine su niži 3,7 milijardi kuna te iznose 195 milijardi kuna. Taj se pad dogodio zbog pada deviznih depozita koji iznose 159 milijardi kuna i na najnižoj su razini od polovine 2014. godine.
Kako je padala zarada na 15.000 kuna štednje
609 kuna/2012.
Kamata na jednogodišnje oročenje domaće valute u iznosu od 15.000 kuna po kamati od 4,06 posto iznosila je 609 kuna. Poreza nije bilo.
143,22 kune/2017.
Štediši je od 165 kuna zarađene kamate na 15.000 kuna koje je na godinu dana oročio u lanjskoj veljači po 1,10 posto država skinula 21,78 kune poreza i prireza po stopi od 10 posto, što je tada bio splitski prirez. Ostalo mu je 143,22 kune.
101,28 kuna/ 2018.
Od kamate na 15.000 kuna koje je na godinu dana oročio u veljači ove godine, štediši će ostati 101,28 kuna. Kamata na oročenje od godine dana je 0,78 posto, što donosi 117 kuna zarade s kojih se mora skinuti 15,72 kune poreza i splitskog prireza po stopi od 12 posto.