Građevinci: Uz rast dobiti ide i rast zaduženosti

Hrvatske građevinske tvrtke, bez obzira na to jesu li ili nisu izlistane na Zagrebačkoj burzi, suočavaju se sa sve težim uvjetima financiranja poslovanja. Građevinske tvrtke prošle su godine ostvarile polovične rezultate, a velika financijska kriza koja je zaprijetila likvidnošću cijelog sustava posebno je utjecala na njihovo poslovanje u zadnjem kvartalu prošle godine.

Osim toga, sve veća zaduženost, ako je suditi po njihovim pokazateljima zaduženosti, kao i oslanjanje uglavnom na domaće tržište koje ovisi o velikim državnim projektima, pokazuje da bi njihovo poslovanje u budućnosti moglo biti prilično otežano. Analitičari upozoravaju na nekoliko problema - problemi prilikom prodaje stanova i naplate potraživanja te problem državne likvidnosti kao glavnog generatora rasta građevinskog sektora, uz prisutnu izraženiju polugu građevinskih poduzeća, doveli su do manjka likvidnosti unutar građevinskog sustava.

Skočile obveze IGH
Dalekovod je u prošloj godini ostvario 4,18 milijuna kuna dobiti, što je povećanje 4,18 posto u odnosu na prošlu godinu. Njegova je neto profitna marža, odnosno dio ukupnih prihoda koje društvo zapravo zadržava u obliku neto dobiti, iznosila 2,9 posto. Za usporedbu, prosjek neto profitne marže američkih građevinara iznosi oko 8 posto. Viadukt pak ima koeficijent vlastitog financiranja 40 posto.

Kod Instituta IGH taj koeficijent iznosi 30 posto. Ta se tvrtka može pohvaliti s 11-postotnim rastom dobiti u prošloj godini i najvećom neto profitnom maržom među svim građevinarima na Zagrebačkoj burzi, čak 9,1 posto. IGH je u prošloj godini imao velike investicije zbog kojih su mu posredno porasle obveze - na kraju 2008. udvostručene su u odnosu na prethodnu godinu i iznosile su 982 milijuna kuna.

Pad dobiti Tehnike
Velika zaduženost nije samo odlika kompanija koje egzistiraju na Zagrebačkoj burzi. Konstruktor inženjering najviše se ističe svojom zaduženošću među građevinarima koji nisu izlistani na Zagrebačkoj burzi. Njegov koeficijent zaduženosti iznosi 80 posto, a koeficijent vlastitog financiranja samo 10 posto, dok neto profitna marža iznosi zadovoljavajućih 1,5 posto.

Tehnika je jedna od građevinskih tvrtki koja je u prošloj godini ostvarila pad dobiti. Iako je povećala prihode, ostvarena dobit u 2008. godini smanjena je 45 posto. Ukupni rashodi iznosili su 1,55 milijardi, što je 32 posto više od 2007. te 10,7 posto više od planiranih. Dugoročne su se obveze utrostručile i iznose 284 milijuna kuna, a kratkoročne su porasle 12 posto i iznose 734 milijuna kuna. Koeficijent zaduženosti iznosi 70 posto, dok ta tvrtka ima jedan od najmanjih koeficijenata vlastitog financiranja, 20 posto.

Hidroelektra-niskogradnja, koja u posljednjih nekoliko tjedana provodi velike mjere štednje na svim razinama, poput smanjivanja troškova telefoniranja mobitelima svojih zaposlenika, u prošloj je godini također zabilježila pad dobiti 28,9 posto. Pojedini fundamentalni pokazatelji jednaki su onima Tehnike, osim neto profitne marže koja je manja i iznosi 0,7 posto. Najveći pad dobiti od čak 82 posto zabilježila je Ingra. Njezin se koeficijent zaduženosti također može smatrati visokim i iznosi 60 posto, dok je koeficijent vlastitog financiranja 30 posto.

Realni sektor na udaru
Marijan Kostrenčić, član Nadzornog odbora Ingre, upozorio je nedavno da će građevinsku industriju pogoditi sudbina brodogradnje ako uz pomoć banaka i države ne naprave veći iskorak na strana tržišta. Zadnji kojemu je to uspjelo je konzorcij predvođen Konstruktorom kojim je u ožujku dobio posao izgradnje autoceste Bar-Boljare u Crnoj Gori, vrijedne više od tri milijarde eura. Cijene dionica građevinskih kompanija eksplodirale su na Zagrebačkoj burzi nakon objave te vijesti, ali su analitičari prilično skeptični s obzirom na to da bi kriza tek trebala snažno udariti realni sektor.

Stoga sumnjaju da će se takav trend nastaviti u nekom sljedećem razdoblju. Gotovo se sve kompanije ističu velikim koeficijentima zaduženosti. Na domaćem tržištu, kao i na inozemnom, za hrvatske je građevinske kompanije najveći problem nedostatak dugoročnije podrške banaka građevinskim projektima, moglo se čuti nedavno na HPB-ovu financijskom forumu. Činjenica je da će tvrtka koja bude imala više rezervi lakše izdržati krizu. Upitno je, međutim, koliko je takvih tvrtki u državi koja ima najveći inozemni dug u regiji.