Grci još domišljatiji od Hrvata: Imaju dvije blagajne – jedna je normalna, a druga…

Baš kao što su nerealna očekivanja o golemim iznosima od privatizacije državnih tvrtki, tako je veoma realno da Atena ima drugi izvor prihoda. Jer mnogi Grci su veoma “kreativni” kad treba platiti porez…

Čini se da su gotovo nevoljko grčki poreznici pristali provesti akciju koja je potrajala tek tjedan dana krajem srpnja i prvih dana kolovoza. Prihvatili su se oko pet tisuća poreznih prijava poduzeća i slobodnih djelatnika i gle čuda: u gotovo svakom petom, dakle u oko tisuću slučajeva je utvrđena utaja poreza među kojima ima upravo drastičnih primjera.

Tako jedan umirovljenik nije prijavio prodaju zemljišta i tu je poreznicima zatajio milijun i 800 tisuća eura. Jedan nezaposleni je uplatio na svoj račun 100.000 eura i pred poreznicima se “nije mogao sjetiti” odakle mu zaboga taj novac. I naravno, tu je svijet nogometa: jedan manager je od poreznika pokušao sakriti oko 7 milijuna i 700 tisuća eura.

Ovaj put mu to nije uspjelo, ali tko zna koliko puta mu jest i koliko još građana te zemlje ne misli da baš moraju plaćati porez svojoj državi. Kao što priznaje i jedan visoki dužnosnik atenskog ministarstva financija, u njegovoj zemlji “i dalje nesmetano cvjeta utaja poreza.”

Osobiti je problem u ugostiteljstvu i trgovini. Nema malo turista u Grčkoj koji tek rijetko dobiju nekakav račun za robu ili uslugu, ali čak i ako su ga dobili – to ne znači ništa. Jer tamo su raširene, Grci ih zovu “majmunske blagajne”. “Normalne” blagajne naravno da zbrajaju promet koji onda stiže na dojavu poreznicima. Ali “majmunske” tek tiskaju račun – i ne javljaju nikom ništa. Naravno, nekoliko računa trgovci i ugostitelji ipak izdaju na “pravim” blagajnama jer bi bilo glupo, pored pune taverne, javiti kako nije ostvaren baš nikakav promet.

Kako se čini, ova akcija poreznika je bila dio nove analize kreditne sposobnosti Grčke koja bi trebala biti gotova do ovog utorka (11.8.) i što je pretpostavka dogovora o novoj pozajmici Ateni. Grčki tisak je pun napisa kako je dogovor sa “institucijama”, dakle s Međunarodnim monetarnim fondom, Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom i Europskim stabilizacijskim mehanizmom ESM zapravo već postignut i kako bi već u četvrtak o tome trebao odlučivati grčki parlament.

Doduše, ne bi bilo prvi put da vlada premijera Tsiprasa domaćim medijima javlja tek ono što bi željela da je dogovoreno, tim više što se Grčkoj svakako žuri. 20. kolovoza stiže na naplatu nova tranša duga u iznosu od 3,2 milijardi eura. Makar je posljednju ratu platila na vrijeme (riječ je o razmjerno “malenom” iznosu za kamate od 186,3 milijuna eura), ovu će jedva moći platiti bez nove pozajmice. Ali ovaj put i iz Bruxellesa se može čuti kako vlada u Ateni “dobro surađuje” i kako bi dogovor doista mogao biti ubrzo postignut.

Jer barem po izvorima iz grčkog ministarstva financija, čini se da je postignut dogovor oko drugog mogućeg izvora prihoda koji je Ateni zadavao osobite političke glavobolje: privatizacije. Ne na kraju jer su zajmodavci došli do zaključka kako se već tek nešto boljom kontrolom poreza lako može očekivati solidniji prihod u državnu blagajnu, prihvatili su argument da nagla prodaja državnih tvrtki neće donijeti niti približno toliko novaca koliko je planirano.

Zato će se u novom fondu za privatizaciju u kojem će biti i predstavnici europskih “institucija” slijediti “potpuno drugačija logika i način funkcioniranja” nego u grčkom fondu za privatizaciju Taiped koji je osnovan 2011. Drugim riječima, čuje se iz grčkog ministarstva, privatizacija se neće provoditi na brzinu, nego će se sa prodajom čekati “dok ne postanu povoljne opće gospodarske pretpostavke.” Utoliko je i smanjena procjena MMF-a i EK o očekivanim prihodima od privatizacije i do 2018. iz tog izvora očekuju tek četiri umjesto do sad planiranih šest milijardi eura.

A do onda, tko zna koliko se tvrtki i građana te zemlje još treba “sjetiti” odakle im novac – ako ih ubuduće netko uopće bude pitao.

Izvor: Deutsche Welle