Grčka i Hrvatska najtraženije, Turska i Španjolska ispod prosjeka

Grčka i Hrvatska dijele prvo mjesto kao najpoželjnija i najtraženija sredozemna odredišta, na drugom je mjestu Tunis, dok su Španjolska i Turska daleko ispod prosjeka, jedan je od rezultata ankete koju je od početka lipnja do sredine kolovoza proveo domaći organizator putovanja adriatica.net. U anketi dostupnoj na njihovim internetskim stranicama sudjelovalo je 2000 ljudi iz cijele Europe, a odgovori ispitanika drastično se razlikuju od rezultata koje sustavno objavljuje Institut za turizam kroz svoje istraživanje »Tomas«.

Pitanja su se, među ostalim, odnosila na planove i očekivanja potencijalnih putnika, na razloge za odabir odredišta te način plaćanja. Na upit gdje će provesti odmor, najviše ispitanika odgovorilo je da će to biti Jadran. Najveći broj novih posjetitelja zabilježen je na stranicama iz Španjolske, Francuske, Poljske i Slovačke.

Španjolci, podsjećamo, još otkrivaju Hrvatsku, tek je prije nekoliko godina u Madridu otvoreno predstavništvo Hrvatske turističke zajednice i sa španjolskog tržišta imamo dobre rezultate, stalni rast broja posjetitelja. Među ostalim, srodnost u razmišljanjima i sličan temperament rezultirali su što nas je, recimo, lani posjetilo 168.000 Španjolaca. Prije pet godina, 2004., bilo ih je tek 56.000.

Španjolci sada prolaze kroz ono što su Francuzi obavili prije desetak godina kada ih je hrvatska obala podsjetila na Azurnu od prije nekoliko desetljeća. Francuzi, u prosjeku rafinirani gosti, Hrvatsku počinju otkrivati na prijelazu stoljeća: 2001. bilježimo 74.000 francuskih gostiju, kulminacija je bila 2005. s 591.000, da bi potom, prije svega zbog ovdašnje skupoće (i to najviše dubrovačkih hotela), počeo lagani pad koji je doveo do lanjskih 439.000 posjetitelja. Ipak, riječ je o vrlo jakom i važnom tržištu. Anketa je, nadalje, otkrila da najviše povratnika dolazi iz Njemačke. Nijemci su, poznato je, vjerni hrvatskoj obali i oni su zajedno s Austrijancima najviše pridonijeli što relativno bezbolno prolazimo kroz iznimno zahtjevnu i tešku turističku sezonu.

Neočekivan je i podatak da samo dva posto hrvatskih građana odmor plaća klasičnim kreditom. S druge strane, plaćanje kreditnim karticama najviše preferiraju Talijani i Nijemci (15 posto anketiranih). Čak 63 posto Nijemaca koristi dvotjedni odmor, po čemu odskaču od svih drugih emitivnih zemalja. Visok postotak dugih odmora bilježe i Poljaci i Česi. Gotovo 50 posto poljskih i čeških posjetitelja koji se odluče za odmor u Hrvatskoj tu će provesti više od tjedan dana.

Međutim, Česi su jedino primarno tržište koje je podbacilo u dosadašnjem dijelu sezone. Poljacima je Jadran ostao apsolutno najpoželjnije mediteransko odredište, ali ovogodišnji se rezultat mora sagledati i kroz visoku stopu tamošnje nazaposlenosti (11 posto u travnju) te destimulirajući tečaj zlote za putovanja u zonu eura. Početkom lipnja poljska je zlota bila slabija za 34 posto u odnosu na euro u usporedbi s lipnjem 2008. godine. Inače, također je riječ o snažnom emitivnom tržištu koje nam je lani priskrbilo 417.000 gostiju.

Dužina i cijena putovanja vjerojatno su glavni razlozi što se Poljacima i Česima ne isplati putovati na kraće razdoblje. Za razliku od Hrvatskoj najbližih zemalja, Talijani, Slovenci i Mađari, pokazuju rezultati, najskloniji su kratkim odmorima. Talijani i Slovenci u stanju su doći na dan, dva, pokupiti se kući u slučaju lošeg vremena i ponovno doputovati za tjedan dana. Turistički djelatnici na Kvarneru otkrivaju kako su im Talijani stalni gosti i vikendom i preko tjedna, ponekad na Kvarner dođu samo zbog ručka, pa nema nikakvih pravila kada je to tržište u pitanju.

Slično je i sa Slovencima, jer su u stanju cijeloga ljeta dolaziti i odlaziti u zavisnosti, naravno, od financijskih i vremenskih prilika. Po tome su najsličniji nama Hrvatima. Kada su Slovenci u pitanju, sezona se odvija na najbolji mogući način, jer politička prepucavanja nisu ostavila trag na standardnim putničkim motivima slovenskih državljana. I ove će godine najmanje svaki drugi Slovenac, dakle njih milijun, ljetovati na našem dijelu Jadrana. Tisuće će ostati neregistrirane.

Mađari prolaze kroz kompleksno razdoblje. Anketa pokazuje kako ih se 55 posto odlučuje za kraći odmor u trajanju od sedam dana, a čak 20 posto ljetuje manje od tjedan dana. Mađari ne okreću leđa Hrvatskoj, naše su turističke pozicije na tom tržištu ostale stabilne, ali susjedi, kojih je ukupno deset milijuna, posljednjih godina prolaze kroz teško ekonomsko razdoblje koje su im u prvom redu izazvale strane banke stalnim dizanjem kamata na već odobrene kredite.

Kulturne znamenitosti važnije od plaža
Zanimljivo je da je anketa pokazala kako 75 posto Španjolaca preferira odmor bez mora, odnosno kako su im kulturne znamenitosti jedan od glavnih motiva putovanja. Isti motiv, kulturne znamenitosti, u Hrvatsku će privući i 38 posto Talijana. S druge strane, iznenađuje da se i većina Slovaka izjasnila kako preferira odmor bez mora, odnosno da ih pri planiranju putovanja motiviraju drugi razlozi.