Guverner Vujčić najavio nove poticaje za male i srednje kompanije

Guverner Boris Vujčić najavio je za veljaču sastanak HNB-a, poslovnih banaka i nove Vlade radi pokretanja garancijske sheme za kredite malim i srednjim poduzećima. Izjavio je da još ima prostora za konsolidaciju u domaćem bankarskom sektoru

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić najavio je za idući mjesec sastanak s novom Vladom, poslovnim bankarima i europskim financijskim institucijama radi kreiranja nove garancijske sheme u cilju poticanja kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva.

"Tema mojih bilateralnih sastanaka na Euromoney konferenciji bila je uspostava garancijske sheme za poticanje malih i srednjih poduzeća, čiji je glavni problem nedostatak kapitala i kolaterala, odnosno nedostatnih sredstava osiguranja kredita", istaknuo je u srijedu na margini Euromoney konferencije u Beču guverner HNB-a.

"Idućega mjeseca pozvat ću na sastanak u HNB poslovne banke i novu Vladu da otvorimo mogućnost za pokretanje garancijske sheme za kredite malim i srednjim poduzećima, uz participaciju strukturnih fondova koje Hrvatska povlači iz EU za razvoj malog i srednjeg poduzetništva", najavio je Vujčić u razgovoru s novinarima.

Na to, dodao je, mogu ići sredstva Europskog investicijskog fonda (EIF) i Europske investicijske banke (EIB).

"Ta sredstva mogla bi poslužiti za garanciju vrlo visokog udjela gubitaka po kreditima malim i srednjim poduzećima. Takva shema u ovome trenutku mogla bi učiniti više za rast kredita malim i srednjim poduzećima nego bilo kakvo dodavanje likvidnosti koje već ionako ima previše", ustvrdio je Vujčić, dodavši da ima pozitivne impulse iz razgovora s predstavnicima europskih financijskih institucija.

Odgovarajući na upit novinara, nakon rasprave o monetarnoj politici u sklopu Euromoney konferencije, Vujčić je kazao da još ima prostora za konsolidaciju u domaćem bankarskom sektoru.

"Ne bih se iznenadio da ove i iduće godine vidimo još neke konsolidacije u Hrvatskoj", istaknuo je Vujčić.

Treba obrnuti smjer kretanja javnog duga i deficita

U raspravi o monetarnoj politici u sklopu Euromoney konferencije Vujčić je, pak, kazao da Hrvatska mora zaustaviti rast udjela proračunskog deficita i javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), obrnuti njihov smjer i ispuniti kriterije iz Maastrichta da bi se ozbiljno pripremila za ulazak u eurozonu.

Govoreći o utjecaju sankcija zapada na gospodarstvo Rusije, Vujčić je, pak, kazao kako je to utjecalo na smanjenje hrvatskog izvoza u Rusiju, ali ne značajno jer je pad izvoza u Rusiju kompenziran rastom izvoza na druga tržišta.

Što se, pak, tiče stabilnosti tečaja, Vujčić je istaknuo da HNB mora održavati tečaj kune stabilnim zbog visoke eurizacije.

"Unatoč održavanju stabilnog tečaja, u zadnje dvije godine primjetan je rast robnog izvoza, a ne samo usluga", istaknuo je Vujčić.

Osvrnuvši se na okruženje s niskom inflacijom, Vujčić je istaknuo da je zbog globalizacije i povećane konkurencije kompanijama teško dizati cijene i plaće.

"Mnogo je veći pritisak da cijene ostanu stabilne u takvim uvjetima", kazao je Vujčić, istaknuvši da je niska inflacija posljedica i pada cijena energenata.

"Veći rast hrvatskog BDP-a u 2015. godini od naših prvih očekivanja bio je i posljedica pada cijena energenata. Pad cijena energenata za Hrvatsku nije loš, s obzirom da većinu uvozimo", kazao je Vujčić.

No, istaknuo je da je od inflacije mnogo važnije za rast BDP-a usredotočiti se na rast produktivnosti, koja je u Hrvatskoj niska. A po rastu produktivnosti EU zaostaje za SAD-om, upozorio je Vujčić.

Istaknuo je i da je, s obzirom na različite monetarne politike u SAD-u i eurozoni, pri čemu je američki Fed nedavno povećao kamate, dok Europska središnja banka (ECB) vodi popustljivu monetarnu politiku, za Hrvatsku važnije što se zbiva u eurozoni jer je gospodarstvo više integirano u EU.

Nekonvencionalne politike ECB-a funkcioniraju

A na početku panela o monetarnoj politici Ewald Nowotny, guverner austrijske središnje banke i član odbora ECB-a, kazao je kako nekonvencionalne politike ECB-a funkcioniraju jer kamatne stope padaju, a gospodarstva rastu. No, inflacija je i dalje niska, upozorio je.

Istaknuo je i kako zemlje srednje i istočne Europe članice EU-a imaju solidnu gospodarsku izvedbu u izazovnim međunarodnim uvjetima.

"Zasad monetarno popuštanje nije potaknulo rast kreditiranja u toj regiji, ali ni dovelo do uzleta cijena nekretnina. Ipak, cijene kuće u nekim zemljama ukazuju da je potrebno pažljivo pratiti njihovo daljnje kretanje", kazao je Nowotny.

U organizaciji Euromoneya u Beču u srijedu završava dvodnevni 21. Forum središnje i istočne Europe, na kojem se okupilo više od 1.000 sudionika – ministara, guvernera, investitora, ekonomista i analitičara iz regije te razgovaralo o ekonomskoj agendi u regiji u 2016. godini.

Nazočni su guverneri iz 11 država, ministri iz Austrije, Mađarske, Srbije i Rumunjske, predstavnici banaka poput Unicredita, RBA, Erstea, Societe Generale, OTP-a, međunarodnih financijskih institucija poput MMF-a, EBRD-a i EIB-a, regionalnih burzi i kompanija.