HAKOM pozvao gradove i općine da ulože 960 mil. kuna

Telekomunikacijski regulator HAKOM pozvao je gradove i općine da upravo oni pokrenu novi investicijski val i tako optiku pretvore u novu komunalnu infrastrukturu. Do sada se u tom kontekstu kao investitor spominjao isključivo Hrvatski telekom koji već ima i spreman projekt 275 milijuna eura vrijedan Fiberland.

Prema procjeni Vlade, iznesenoj u srijedu na konferenciji 7. SEE Telekom Arena, Hrvatska mora do kraja 2015. u telekomunikacije uložiti 960 milijuna kuna kako bi ispunila ciljeve EU o 90 posto građana s brzim pristupom internetu. U HAKOM-u ističu da je Hrvatska sad na prekretnici. “Pred nama je pitanje koju će cijenu Hrvatska platiti ako ne pokrene investicije i ako ih kupi ponovnom monopolizacijom tržišta”, istaknuo je Krvišek. Maja Mandić, direktorica regulatornih poslova HT-a, kaže da su oni složili novi prijedlog i da je stvar HAKOM-a da ocijeni da li on omogućava tržišno natjecanje. “Mislim da je naš prijedlog pravedan i da uzima sve to u obzir”, naglašava Mandić.Danijel Mileta, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nije želio ući u polemiku između regulatora i HT-a. “O toj temi intenzivno konzultacije vode HT i regulator, a ono što je bitno za sve nas je da širokopojasni internet potekne razvoj gospodarstva”, kaže Mileta. Predsjednik Uprave Optima telekoma Matija Martić pozdravlja stav regulatora. “Jedini je ispravan način da lokalne zajednice grade novu telekom infrastrukturu”, kaže Martić.

Boris Stipetić, voditelj planiranja mreže i regulative B.neta, kaže da oni već sada imaju mrežu koja u 250.000 kućanstava može omogućiti internet brzine 30 Mbps. “Gradnja novih optičkih mreža je skupa i zato je u manje naseljenim sredinama treba graditi lokalna zajednica koja bi naplaćivala njeno korištenje”, kaže Stipetić. Damir Filipović iz udruženja Digital Europe kaže da postoje razni modeli financiranja od javno-privatnih partnerstva preko države do sredstava iz fondova EU. “To ne mogu raditi samo komercijalni operateri jer nitko u Hrvatskoj ne može očekivati korisnike koji će idućih sedam godina mjesečno plaćati tisuću kuna da bi se investicije isplatile”, zaključuje Filipović.