Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Pro 2008

HBOR: Za izvoznike ipak 30 posto manje kredita

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

HBOR: Za izvoznike ipak 30 posto manje kredita

ZAGREB - Pritisak menadžera i poslodavaca da im država, među ostalim, pomogne na način da više novca odobri Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) nisu dali rezultate. Kako je i planirano, iz proračuna je toj državnoj banci na kraju odobreno 490 milijuna kuna, 30 milijuna kuna manje nego u 2008. godini.

Problemi HBOR-a, banke koja je proteklih godina bila osobito usmjerena na kreditiranje izvoznika, počeli su prije dva mjeseca kada je zbog kreditne krize morala odustati od izdavanja obveznica vrijednih 300 milijuna eura. Presušivanjem stranih kreditnih linija na kojima se temeljio veći dio poslovanja, Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, najavio je smanjenje kredita u 2009. godini za čak 30 posto.

Male i srednje tvrtke
Ipak, 300 milijuna eura moglo bi biti osigurano na drugi način. Domaće banke već su odobrile HBOR-u sindicirani kredit od 100 milijuna eura, a kako je najavio Kovačev, sasvim je izgledno da će dodatnih 200 milijuna eura dobiti od međunarodnih financijskih institucija. Kako pojašnjavaju u banci, u tijeku su pregovori s Europskom investicijskom bankom o novoj kreditnoj liniji za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, a do kraja mjeseca očekuju potpisivanje ugovora s Razvojnom bankom vijeća Europe, također za financiranje projekata malog i srednjeg poduzetništva, kao i ugovora s njemačkim KfW-om za kreditiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje.

To, međutim, ne znači da poduzeća sada mogu računati na više kredita. - Najava kako će plasmani HBOR-a u sljedećoj godini biti manji za oko 30 posto u odnosu na ovu godinu i dalje stoji - ističu u toj banci. Unatoč tome što su uspjeli kompenzirati inozemno zaduživanje od 300 milijuna eura, kažu da su “obveznice bile planirane za izdanje u zadnjem kvartalu ove godine i ne odnose se na planirane aktivnosti u 2009. godini”.

‘Šparni’ proračun
A svoje aktivnosti HBOR financira kroz različite izvore sredstava: od izdavanja obveznica, zaključivanja sindiciranih kredita, ugovaranja kreditnih linija s međunarodnim financijskim institucijama i naplate starih kredita, pa do uplata iz državnog proračuna. Iz ovogodišnjeg “šparnog” proračuna očito je bilo teško izboriti nešto veći iznos, bez obzira na veće potrebe i teškoće s kojima bi se mogla suočiti poduzeća. No, u poduzetničkim krugovima postoje i interpretacije da Anton Kovačev, dugovječni čelnik HBOR-a, više ne uživa nekadašnju naklonost Vlade, ili makar nekih ministara, pa je i to jedan od razloga tanjem budžetu.

Ni banka, ni fond
Na čelu te državne institucije Kovačev je od 1992. godine i u proteklih 16 godina uspio je od nje razviti važnu adresu za poduzetnike. HBOR danas ima pet predstavništava i 232 zaposlena. Jedan od važnijih ciljeva bilo je da s vremenom preraste u prepoznatljivu izvoznu banku, prema uzoru na slične u svijetu. Ipak, odabrani način financiranja, ponajprije putem vanjskog zaduživanja, oduvijek je bio ograničavajući.

Premda nosi naziv banka, HBOR to zapravo nije jer ne podliježe regulativi HNB-a. Teško se može reći i da je državni fond jer tek manji dio novca dobiva iz proračuna. Možda je došlo vrijeme da se način financiranja i pozicija HBOR-a odrede malo ambicioznije.


Komentari članka

Vezani članci

Usporavanje inflacije je vrlo blizu ali to ne znači i pad cijena

09.12.2022.

Struka se načelno slaže da je, ‘ceteris paribus‘, pred nama godina nižih stopa inflacije od onih koje smo iskusili u ovoj na odlasku, no to ne znači, kao što mnogi misle, pad konačnih cijena, nego samo njihov sporiji rast. Za pad cijena, naime, u pravilu

Zadužujemo se kao da nema sutra: Građani ove godine digli 7,2 milijarde kuna više kredita nego lani

29.11.2022.

Građani su ove godine digli 7,2 milijarde kuna više kredita nego lani, piše u ponedjeljak Večernji list navodeći da su stambeni krediti bili najveći generator rasta ukupnih kredita

Prelazak na euro: HNB poziva građane da polože gotovinu na račune

25.10.2022.

Za malo više od dva mjeseca - euro postaje naša službena valuta. Kako bi se građani za to što bolje pripremili - provodi se kampanja o uvođenju eura, koja je danas u Osijeku.

Najveća prepreka poslovanju i dalje je nepovoljno institucionalno okružje

13.05.2022.

Više od četiri petine poduzeća i dalje smatra poboljšanje poslovnog okružja, mogućnost korištenja poreznim olakšicama i fleksibilnije radno zakonodavstvo najvažnijim čimbenicima budućeg poslovanja.

Kamate nula posto - povećan interes

21.03.2022.

Našim poljoprivrednicima plaćamo kamatu na kredite, pa oni dobivaju kreditne linije s nula posto kamata. Prijave nam svakodnevno stižu, a kreditne linije mogu iznositi od 20 tisuća do 500 tisuća kuna”, istaknuo je pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu

Tag cloud

  1. 2428 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1748 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1200 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 643 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 367 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor