Helena Krpan Carić o putu prema održivom poslovnom modelu u poljoprivredi - Uplift

Helena Krpan Carić odlučila je napustiti siguran posao kako bi razvijala vlastiti poduzetnički projekt u skladu sa svojim vrijednostima
Pir je postao temelj njezina poslovnog razmišljanja i dugoročne vizije održive proizvodnje
Kroz brend Artisana gradi cjelovit proizvodni proces, od uzgoja i prerade do gotovih proizvoda
Odluka da se napusti siguran posao rijetko dolazi odjednom. Najčešće sazrijeva polako, kroz osjećaj da ne pripadaš sustavu u kojem se nalaziš i da želiš raditi nešto što ima dublji smisao. Za Helenu Krpan Carić taj je trenutak značio okretanje leđa administrativnim poslovima i ulazak u fizički zahtjevan, ali stvaralački svijet poljoprivrede.

Iako tada nije imala razrađen poslovni plan, znala je da želi slobodu donošenja odluka, prostor za kreativnost i posao koji će biti usklađen s njezinim vrijednostima. Upravo iz tog procesa postupno se razvila Artisana, brend proizvoda od pira koji danas stoji iza obiteljskog OPG-a u Podpićnu u Istri.

„Na ideju o preradi pira došla sam zapravo praktičnim razmišljanjem, čega nedostaje u našoj okolici i što se traži. Kako je tada započinjao nekakav trend zdrave prehrane, pir se činio kao idealan izbor“, objašnjava Helena.

Kako je pir postao temelj održivog poslovnog modela
No pir je za nju vrlo brzo postao više od tržišne prilike. Postao je simbol načina života koji želi živjeti i vrijednosti koje želi prenijeti kroz svoj rad.

Helena danas vodi OPG Carić u Podpićnu u Istri, gdje kroz brend Artisana proizvodi tjestenine, brašno, griz i druge proizvode od pira. Njezin profesionalni put, međutim, nije započeo u poljoprivredi.

Po struci je profesorica talijanskog jezika i književnosti, no već je pred kraj studija osjećala da se ne vidi u klasičnom sustavu.

„Oduvijek sam imala potrebu za kreativnim izražavanjem i već pred kraj studija potajno sam osjećala da ne želim raditi u sustavu“, kaže Helena, polaznica pete sezone Uplift akademije.

Nakon završetka fakulteta pokušavala je pronaći posao u struci, radila je povremene zamjene u školama, a zatim se okrenula administrativnim poslovima koji je, kako priznaje, nisu nimalo ispunjavali.

Prekretnica se dogodila upoznavanjem sadašnjeg supruga, koji se već bavio poljoprivredom. Zajedno su započeli uzgoj povrća i žitarica, a iako je posao bio fizički zahtjevan, Heleni je donio osjećaj slobode koji joj je dotad nedostajao.

„To je bio posao koji mi je omogućio slobodu donošenja odluka i kreativnog promišljanja o stvaranju raznih proizvoda“, ističe.

Nakon vjenčanja postaje član njegova OPG-a, a ubrzo se prijavljuju i na natječaj EU fondova za ruralni razvoj. Time započinje opremanje prostora za preradu pira te proizvodnju brašna i tjestenine. U isto vrijeme, dok su čekali rezultate natječaja, Helena ostaje trudna, a prvo dijete rađa se upravo u razdoblju kada započinje opremanje proizvodnog pogona.

„Nakon njegova rođenja, svijest koju sam imala o zdravoj prehrani se multiplicirala i počela me voditi misija da želim stvarati zdrave proizvode za svoju obitelj, ali i za druge obitelji ili pojedince koji žele živjeti zdravijim načinom života“, ističe.