Hidroavioni konkurencija Jadroliniji

Jadrolinija bi uskoro mogla dobiti konkurenciju u prijevozu putnika Jadranskim morem, ali ne od neke brodske tvrtke, nego njemačko-hrvatskog poduzeća koje hidroavionima želi povezati hrvatske otoke s obalnim gradovima i Italijom. Klaus-Dieter Martin, generalni direktor European Coastal Airlinesa, planira povezivati otoke i gradove sa šest hidroaviona, svaki kapaciteta 19 sjedala. Sve što mu treba je more, koncesija na pomorsko dobro na kojemu bi radio aerodrome na vodi i dozvola Agencije za civilno zrakoplovstvo. "Za početak bismo zaposlili 125 osoba, a nakon nekog vremena udvostručili bismo flotu", rekao je za Business.hr Klaus-Dieter Martin. Karta od primjerice Splita do Korčule stajat će najviše 45 eura, a put bi trajao 20 minuta.

Uz Vladine subvencije kakve imaju trajektni prijevoznici, prosječna bi cijena pala na 15 do 18 eura, nada se Klaus-Dieter Martin. Cijela investicija vrijedna je 34 milijuna eura, a Klaus-Dieter kaže da imaju zatvorenu cijelu financijsku konstrukciju te da od hrvatske Vlade ne traže nikakav novac, osim da se ubrza dobivanje administrativnih dozvola. "Imamo potporu lokalnih vlasti, a još čekamo dodjeljivanje koncesija za izgradnju morskih luka za prihvat tih aviona, odnosno pontona koji će imati brojne sadržaje", objasnio je Klaus-Dieter, strahujući da zbog sporog odlučivanja lokalnih i središnjih vlasti neće uspjeti obaviti prvi let već ove godine. Za izgradnju infrastrukture planira se obratiti i HBOR-u, od kojega će zatražiti kredit od 10 milijuna eura. Financiraju ga, kaže, njemačke banke i nekolicina privatnih investitora. Prvi gradovi koji bi dobili hidroavionsku liniju uključuju Split, u kojemu bi bila baza kompanije, Zadar, Dubrovnik, Rijeku, Pulu, Korčulu, Hvar, Mali Lošinj i Rab, a kasnije bi se uključivali Vis, Lastovo, Brijuni, Krk i talijanske destinacije.

"Imamo zainteresirane talijanske agencije pa bismo letjeli i iz primjerice Ancone, Brindisija, Venecije, Trsta, ali i iz gradova iz unutrašnjosti poput Bologne", ističe Klaus-Dieter, dodajući da je i njemačka turistička agencija TUI zainteresirana za suradnju u dovođenju njemačkih turista na hrvatsku obalu pa ne sumnja da bi se njegovim projektom obogatila hrvatska turistička ponuda budući da tako planira dovoziti najmanje 100.000 turista godišnje iz Italije i Njemačke. Klaus-Dieter tvrdi da ima punu potporu premijerke Jadranke Kosor, ali da je naišao i na neke zapreke, pa je primjerice dobio načelnu suglasnost da unajmi danas prazne hangare u zrakoplovnoj bazi Divulje, koja mu se čini idealnom, ali mu je nedugo nakon toga stigla odbijenica. Ministarstvo prometa, veza i infrastrukture ponudilo mu je zračnu luku Resnik za bazu njegove kompanije. Klaus-Dieter se također nada skorašnjoj dozvoli Agencije za civilno zrakoplovstvo. Iz te agencije su potvrdili da je European Coastal Airlines u neslužbenim kontaktima s Agencijom za civilno zrakoplovstvo, pri čemu je iskazala namjeru za uspostavu takve vrste prometa.

"Prije pokretanja bilo kakvog posla vezanog uz obavljanje zračnog prijevoza na vodi potrebno je ishoditi sve potrebne dozvole od lokalne zajednice, odnosno općina i gradova. Nakon toga zainteresirana tvrtka podnosi zahtjev Agenciji za civilno zrakoplovstvo za uspostavu prometa na vodi", poručuju iz Agencije za civilno zrakoplovstvo. Njemačko-hrvatska tvrtka projekt je započela još 2001. godine, ali je negdje 2008. godine velika financijska kriza zaustavila realizaciju jer su banke u strahu stopirale ulaganja. Nakon što je došlo do oporavka, banke su opet spremne pratiti projekt pa se Klaus-Dieter nada da će ove godine profunkcionirati prva linija, ako dođe do bržeg administrativnog rješavanja dozvola. Prve promotivne letove kompanija je u Hrvatskoj obavila 2002. godine.

Povijest spajanja hrvatskih gradova i otoka hidroavionima je duga. Još 1921. počeli su prvi letovi hidroavionima kojima se prevozilo goste iz Trsta do njihova hotela u Portorožu. U travnju 1927. ustanovljena je hidroavionska linija Trst-Zadar, a potom i Ancona-Zadar. Međutim, tradicija hidroavionskog povezivanja u Europi nije snažno prisutna kao primjerice u Sjevernoj Americi, pa tako EU nema razrađenu problematiku hidroavionskog povezivanja kao što je slučaj s drugim prometnim i gospodarskim područjima. Klaus-Dieter Martin kaže da upravo zbog toga EU dopušta svakoj zemlji da radi izuzetke u svojim zakonodavstvima. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prije dvadesetak je dana donijelo Pravilnik o aerodromima na vodi u kojem se detaljno propisuje sve vezano uz takve aerodrome, od njihova projektiranja do održavanja. Time je Hrvatska regulirala i to prilično nepoznato područje u Europi, ali koje je, kako kažu upućeni, vrlo perspektivno i itekako isplativo u turističkoj zemlji s mnoštvom otoka.