HNB dramatično diže rezervacije za loše kredite

Premda je domaći bankarski sustav stabilan i nakon pet godina krize, kvarenje kreditnog portfelja sve više brine Hrvatsku narodnu banku. Stoga je središnja banka odlučila postrožiti pravila za definiciju i klasifikaciju loših kredita kako bi banke prisilila na veće rezervacije.

Osjetno veće rezervacije, iako zasad nema konačne ocjene koliko, posljedično će smanjiti profite banaka zbog čega je među njima zavladalo veliko nezadovoljstvo i već su krenuli pritisci da se pravila ublaže, doznaje Poslovni dnevnik."Karakteristika hrvatskog sustava je da imamo visoke stope jamstvenog kapitala, ali ne i toliko rezervacija", kazao nam je dobro upućeni izvor koji je želio ostati anoniman. Zbog ispodprosječne pokrivenosti loših plasmana rezervacijama u odnosu na druge zemlje u razvoju u regiji dobili smo i upozorenje od Međunarodnog monetarnog fonda. U Hrvatskoj je taj omjer krajem prošle godine iznosio 42,1 posto dok je, primjerice, u Austriji, iz koje dolaze matične banke najvećim domaćim kreditorima, pokrivenost 72,1 posto. Ipak, kritike treba uzeti sa 'zrnom soli' jer jedinstvene klasifikacije plasmana nema, a HNB godinama diskrecijski inzistira na konzervativnim kriterijima što je to loš kredit, kaže naš izvor. U nizu mjera koje se tek bruse i čiji će se kvantitativni učinak na sustav u cjelini ispitivati tijekom godine, središnja banka želi pojačati rezervacije u odnosu na dane kredite, a posebno bi se u fokusu mogli naći reprogrami.

Banke će imati kraće rokove za ponovnu procjenu nekretnina koje služe kao kolaterali, a rizičnost plasmana ovisit će i o tome je li pokrenut pravni proces naplate. U slučajevima gdje je zajam 'na granici', ubuduće bi ga se automatski moglo klasificirati u rizičniju kategoriju i od banke tražiti dodatne rezervacije. Linearna izdvajanja nakon određenog vremenskog razdoblja mogla bi postati prošlost, a banke ubuduće ubrzano rezervirati postotak vrijednosti po pojedinom plasmanu, primjerice po pet posto mjesečno. "Cilj je potaknuti da se kolaterali počnu aktivirati i želimo da se njima napokon počne trgovati jer banke nemaju ništa od toga da 'sjede' na nekretninama. Uspjeh ovisi o sudovima i o tome koliko će oni moći adekvatno i brzo pratiti vlasničke promjene nad kolateralima", kaže nam sugovornik iz HNB-a. "Želimo postupne promjene da ne bude šoka za sustav u cjelini", ističe.Ideja o većim rezervacijama, koje bi jače mogle pogoditi manje i srednje, očekivano je naišla na nezadovoljstvo u bankama jer to posljedično znači manju dobit pa onda i manje bonuse upravama. Neslužbeno doznajemo da je nekoliko njih s vrha top ljestvice i pismeno izrazilo svoje neslaganje HNB-u. No, guverner Boris Vujčić i glavni supervizor Damir Odak odlučni su uvesti reda u dosad 'zaboravljene' kredite građevini i nekretninskom sektoru, koji su velikom dijelu banaka u stanju kontinuiranog reprograma premda su i sami bankari priznali da bi ih bilo pametnije otpisati.Kvarenje portfelja banaka u uzlaznom je trendu od 2008.

Tada je udio loših kredita iznosio 4,9 posto da bi danas, prema posljednjim dostupnim podacima za rujan, skočio na 14,9 posto što znači da banke imaju problema s naplatom više od 40,4 milijarde kuna. Najviše loših kredita je u korporativnom sektoru; tvrtke ne vraćaju čak svaki četvrti zajam što u brojkama znači gotovo 28 milijardi kuna. S obzirom na to da se brojke odnose na kraj rujna, izvjesno je da će podaci za čitavu 2012. godinu biti još gori. Koliko god loše, brojke ne pokazuju pravo stanje 38 milijardi kuna kredita gotovo zamrznutom građevinskom sektoru. Službeno se u građevinarstvu malo manje od 22 posto kredita vodi kao loše (23 posto u poslovanju s nekretninama) što znači da su problematični krediti 'zamaskirani' u reprogramima i upravo je to segment u kojem HNB sada uvodi red.Dva su, međutim, potencijalna problema. Krene li HNB (pre)oštro na banke, one bi mogle dodatno povećati averziju prema riziku i smanjiti kreditiranje što bi produbilo recesiju. "Vodit ćemo računa da se ne podigne averzija prema riziku, ali moramo imati realan izračun za potrebne rezervacije i poticati da se kolaterali stave u funkciju", kaže naš izvor. Drugi problem je koliko će banke uspjeti amortizirati nove mjere, primjerice, da preko HBOR-ovih programa pokušaju 'zarolati' neke upitne plasmane i time rizik prevale na državu.

Mjere o kojima razmišljaju u HNB-u
- dodatno postrožavanje definicije loših plasmana
- preispitivanje reprograma
- skraćivanje roka procjene vrijednosti nekretnine kolaterala
- upitne plasmane automatski kasificirati u nižu kategoriju
- postupno povećavanje rezervacija u kraćem vremenu