HNB: Građani u plusu 166,5 mlrd kuna

Statistika financijskih računa za 2009 godinu objavljena na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke potvrdila je da su građani, uključujući neprofitne institucije, u debelom plusu: njihova je financijska imovina za 166,5 milijardi kuna veća od financijskih obveza. Vrijednost neto financijske imovine tog sektora veća je za 4 milijarde kuna nego 2008. godine. Najveća stavka je gotovina i depoziti gdje je zabilježen rast od 2,8 milijardi kuna, na 176,8 milijardi, u odnosu na godinu ranije. Slijede dionice i ostali udjeli s rastom od blizu 1,5 milijarde, na 70,5 milijardi kuna. Tome treba pridodati još 55,5 milijardi kuna u ostalim vrijednosnicama, tehničkim rezervama osiguranja, kreditima i ostalim potraživanjima, pa ukupna imovina građana iznosi 302,8 milijardi kuna. Krediti su najveće obveze, a lani su smanjeni sa 135,1 milijardi na 131,9 milijardi kuna doprinoseći rastu neto financijske imovine građana. Ukupne obveze građana krajem 2009. godine iznosile su 136,3 milijarde kuna. Usporedba sa statistikom iz ranijih godina omogućava uvid u kretanja na prelasku u krizu, kao i u razdoblju koje je prethodilo krizi. Vidi se, među ostalim, rast financijske imovine građana 2007. u odnosu na 2006. zahvaljujući skoku imovine u dionicama sa 68 milijardi na čak 106,4 milijardi kuna, a onda i njihov pad na potonulom dioničkom tržištu na 69 milijardi kuna tijekom 2008. godine.

Hrvatska u minusu
HNB je objavila stanje financijske imovine i financijskih obveza po pojedinačnim institucionalnim sektorima i financijskim instrumentima, a ukupno promatrano Republika Hrvatska je u minusu od 316,1 milijardi kuna. Zbog bržeg rasta financijskih obveza (koje su krajem 2009. ukupno iznosile 1.800 mlrd kuna) od financijske imovine (ukupno 1.483 mlrd kuna) minus je za 20 milijardi kuna veći nego godinu ranije. Za razliku od građana, financijske obveze poduzeća daleko premašuju njihovu imovinu. Nefinancijska poduzeća imala su krajem 2009. godine za 477,3 milijardi kuna veće obveze od imovine, a negativna razlika kod financijskih poduzeća iznosila je 18,6 milijardi kuna. U skupini financijskih poduzeća najveći minus, 20,6 milijardi kuna, imaju tzv. ostali financijski posrednici. Opća država koja uključuje središnju i lokalnu državu te fondove socijalne sigurnosti imala je krajem 2009. za 13,3 milijardi kuna veću financijsku imovinu negoli obveze. Inače, objava financijskih računa vezana je uz usklađenje s pravnom stečevinom EU u pregovaračkom poglavlju Statistika. HNB je obvezna objavljivati podatke te ih dostavljati Eurostatu.