HNB: Inozemna ulaganja u prošloj godini 2,9 milijardi eura

Prema preliminarnim podacima za prošlu godinu, inozemna su ulaganja iznosila 2,93 milijardi eura, što je oko 730 milijuna eura manje nego li godinu prije, odnosno 2007. godine u kojoj je zabilježen do sada rekordan godišnji iznos inozemnih izravnih ulaganja od 3,6 milijardi eura.

Podaci po djelatnostima pokazuju da se uz bankarstvo, odnosno u najvećem broju slučajeva u dokapitalizaciju banaka, najveći dio prošlogodišnjih inozemnih ulaganja odnosi na proizvodnju naftnih derivata, a što je povezano s MOL-ovom javnom ponudom za dionice Ine.

Prema podacima središnje banke, inozemna ulaganja u financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, u prošloj su godini iznosila nešto više od 1,1 milijardu eura, a po iznosu slijedi djelatnost proizvodnje naftnih derivata sa 835,3 milijuna eura.

Bankarstvo je djelatnost u koju su stranci najviše ulagali i u proteklih 16 godina - od ukupno 20,6 milijardi eura na taj se sektor odnosi više od jedne trećine ukupnih inozemnih ulaganja, ili više od 7,7 milijardi eura.

Po iznosima potom slijede kemijska industrija sa 1,6 milijardi eura inozemnih ulaganja u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine, pošta i telekomunikacije sa 1,4 milijarde, proizvodnja naftnih derivata sa također nešto više od 1,4 milijarde eura, poslovanje nekretninama sa 1,3 milijarde, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini sa nešto više od milijardu eura.

Po zemljama i u prošloj su godini u Hrvatsku najviše ulagali Austrijanci (nešto više od milijardu eura), a slijede Mađari sa 900 milijuna eura.

Austrija predvodi i po ulaganjima u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine sa više od 5,8 milijardi eura, a slijede Nizozemska (3,3 milijarde), Njemačka (2,4 milijarde), Mađarska (2,1 milijarda), Francuska (1,3 milijarde eura), itd.