Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Tra 2021

Hoće li Hrvatska morati povećati izdvajanja za javno zdravstvo

Izvor: arhivanalitika.hr · Autor: Velimir Šonje  

Hoće li Hrvatska morati povećati izdvajanja za javno zdravstvo

Gotovo svaki ministar zdravstva, pa tako i Vili Beroš, barem jednom u mandatu pušta probne balone o povećanju doprinosa za zdravstvo.

Doprinos trenutno iznosi 16,5% na takozvanu bruto I (jedan) plaću. Radnik zaposlen u Zagrebu, s neto plaćom od 6,000 kuna koji nema djece ni drugih olakšica, za zdravstvo izdvaja 1,365 kuna na mjesec ili 16,380 kuna na godinu. Radnik s plaćom od 9,000 kuna izdvaja 2,175 kuna mjesečno ili 26,100 kuna na godinu. Dakle, ako je neto plaća veća za 50%, iznos doprinosa za zdravstvo raste 58%. U formule je implicite ugrađena progresivnost u odnosu na neto isplaćenu plaću.

Logika javnozdravstvenoga doprinosa razlikuje se od logike plaćanja premije za policu privatnog zdravstvenog osiguranja. Njezina cijena (premija) ovisi o zdravstvenom stanju osobe, ponajviše o dobi. Implicitna polica HZZO-a je javna. To znači da kroz doprinos, osim za vlastitu skrb u slučaju potrebe, plaćamo i zdravstvenu skrb za ljude koji ne plaćaju doprinose – djecu, nezaposlene, umirovljenike. Jer, javnozdravstveno osiguranje u Hrvatskoj je univerzalno, solidarno.

Dok je tako, a tako je zapisano u Ustavu, država niti jednom građaninu ne može dopustiti izlazak iz obveze plaćanja doprinosa prema načelu “prestajem plaćati doprinose i neću koristiti usluge javnog zdravstva” (bez obzira koristi li te usluge ili ne). Kada bi se primijenilo takvo načelo, javnozdravstveni sustav bi nestao ili bi se morao u najvećoj mjeri financirati iz općih izvora, ponajviše iz PDV-a i trošarina. A ti izvori su već opterećeni plaćanjem za druge javne funkcije.

Pogledaju li se financijski izvještaji HZZO-a (koji posluje samostalno, izvan državne riznice) teško je shvatiti zašto se javno-zdravstveni sustav stalno nalazi u financijskim poteškoćama. Prihodi HZZO-a 2020. Iznosili su 27,3 milijardi kuna ili 0,7% više nego 2019. To je izvrsno s obzirom da je BDP u međuvremenu pao 8,4%,. Udjel prihoda HZZO-a u BDP-u zapravo se povećao sa 6,7% 2019. na 7,4% BDP-a 2020. U tome je važnu ulogu imala pandemija.

Zvučat će iznenađujuće, ali HZZO je u 2020. ostvario višak u poslovanju (602 milijuna kuna). U isto vrijeme, ukupan dug HZZO-a na dan 31.12.2020. iznosio je 4,2 milijarde kuna, u čemu je dospjeli a neplaćeni dug iznosio 657 milijuna. Stoga je veoma teško znati na što se odnosi iznos od 6,5 milijardi kuna obveza s kojim se ovih dana barata u PR ratu između vlade i dobavljača lijekova. Ako je to ukupan dug (što bi značilo da se 4,5 milijarde s kraja prošle godine povećalo na 6,5 milijardi do kraja prvog kvartala), onda nije riječ o dospjelom, a neplaćenom dugu, nego se radi u ukupnom dugu. Međutim, ako toliko iznosi dospjeli, a neplaćeni dug, onda javni financijski izvještaji HZZO-a s krajem prošle godine ne štimaju (jer se dospjeli a neplaćeni dug teško mogao povećati s 657 milijuna na 6,5 milijardi u tri mjeseca). Netko bi to trebao malo pobliže objasniti ako nas već gnjave s dugovima zdravstva: koje su metodologije definiranja dospjelog a neplaćenog, te ukupnog duga, koji su točni iznosi i kako su se ti iznosi mijenjali proteklih mjeseci.

Relevantnih međunarodnih usporedbi nema, jer se situacija s financiranjem u zdravstvu (i na prihodnoj i na rashodnoj strani) u zadnje dvije godine jako promijenila. Valjda ne treba objašnjavati zašto.

Zadnji podaci na Eurostatu odnose se na 2018. godinu, a tada su ukupni izdaci za zdravstvo u Hrvatskoj iznosili 6,8% BDP-a, od čega se na javni dio odnosilo 5,7% BDP-a (danas je to, kao što smo pokazali, mnogo više). Stoga jedino vrijedi zabilježiti da je razlika između ukupnih i javnih izdataka za zdravstvo u Hrvatskoj svega 1,1% BDP-a (=6,8-5,7% za 2018.). Ta razlika, koja se u međuvremenu nije značajno promijenila, odražava privatne izdatke “iz vlastitoga džepa”. U Hrvatskoj su takvi izdaci veoma mali, uz Rumunjsku najmanji u EU. Europski prosjek privatnih izdataka je 2% BDP-a, a najveći je u Portugalu (3,6%), a izvan EU u Švicarskoj (4,2%).

Iz ovog se podatka ne može ništa zaključiti. Relativno mali privatni izdaci mogu značiti tri stvari: (1) ljudi ne brinu o vlastitome zdravlju, (2) ljudi bi brinuli, ali su siromašni pa ne mogu plaćati i (3) javno zdravstvo pruža izdašnu uslugu koja zadovoljava uvjerljivo najveći dio zdravstvenih potreba ljudi. Naravno, moguća je i svaka kombinacija ovih objašnjenja.

Određeni uvid mogle bi pružiti ankete o zadovoljstvu građana zdravstvenim uslugama. Međutim, redovitih, sveobuhvatnih i ažurnih rezultata anketa koje bi bile usporedive s drugim zemljama prema mojim saznanjima nema. Postojale su ankete o percepciji kvalitete pristupa uslugama javnog zdravstva u kojima je Hrvatska stajala solidno – oko sredine EU – što se objašnjava tradicijom i razgranatim sustavom ordinacija obiteljske medicine. Postoji i mogućnost mjerenja učinkovitosti zdravstvenog sustava uz pomoć očekivanog trajanja zdravog života, no to je jako neprecizno jer godine očekivanog zdravog života ne zavise samo o ponudi zdravstvenih usluga, nego i ponašanju na strani potražnje (o obrazovanosti, navikama i kulturi ljudi). A rezultat bi bio porazan, jer je Hrvatska prema tom kriteriju među najlošijima u EU.

Kada se u javnosti želi istaknuti potreba za povećanjem prihoda sustava javnog zdravstva (“jer Hrvatska izdvaja premalo”) često se odabere statistika Eurostata koja pokazuje izdvajanja po stanovniku u eurima u tekućim cijenama. No, to je pogrešna metrika što ćemo ilustrirati primjerom. Zamislite dva jednako obučena liječnika obiteljske medicine u Anconi i Zadru. Prvi ima znatno veću plaću (jer plaće su u Italiji općenito veće), ali ne pruža puno bolju uslugu. Veći nominalni troškovi u Italiji ne odnose se samo na plaće nego i na brojne druge inpute u proces proizvodnje zdravstvenih usluga (npr. najam ili amortizacija prostora, neki lijekovi i potrepštine, a jedino je tehnologija vjerojatno sličnih cijena). Stoga izdatke treba mjeriti prema paritetu kupovne moći – korigirati ih za razliku u prosječnim cijenama zdravstvenih inputa. Provježbajte malo sami: ako zemlja A za zdravlje izdvaja 3,000 eura po osobi godišnje, a zemlja B 1,500 eura, ali su cijene odnosno troškovi u zemlji B u prosjeku 50% niži (a kvaliteta je jednaka!), onda se za zdravstvo u zemlji A realno ne izdvaja dva puta više (3,000/1500), nego su realna izdvajanja jednaka ((3000/1500)*0,5). Naravno, malo je vjerojatno da će u tom slučaju kvaliteta biti jednaka, ali shvatili ste numeričku vježbu.

Numerička vježba nam služi za shvaćanje prikaza na sljedećoj slici. Svaka europska zemlja je jedna točka. Položaj zemlje-točke određen je realnim stupnjem gospodarskog razvitka na osi x i realnim izdvajanjima za zdravstvo po stanovniku u toku jedne godine na osi y. Vidimo svojevrsnu zakonitost: realni izdaci za zdravstvo po stanovniku prvenstveno su određeni dostignutim stupnjem gospodarskog razvitka. Otud slijedi i normativni dio zaključka: gospodarski rast je najsigurniji način održivog povećanja realnih ulaganja u zdravstvo.


Komentari članka

Vezani članci

Nije pitanje hoće li se inflacija pojaviti nego kolika će biti

22.04.2021.

Već godinama kamatne stope na državne obveznice su jako niske ili čak negativne. Kada je pad kamatnih stopa počeo, investitori su činjenicu da obveznice nose niske prihode mogli nadoknaditi rastom cijena. To je posebno pogodovalo razdoblju nakon 2013 godi

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

22.04.2021.

SPAC-ovi postoje već desetljećima i često su služili kao posljednja utočišta za male tvrtke koje bi inače imale problema s prikupljanjem novca na otvorenom tržištu. No, nedavno su postali sve prisutniji zbog ekstremne nestabilnosti tržišta uzrokovane glob

Istraživanje: Brexit teško pogodio financijske tvrtke u Londonu

18.04.2021.

Londonski City ostat će u doglednoj budućnosti dominantno financijsko središte u Europi, ali njegov će utjecaj s vremenom slabjeti, što za sobom povlači rizik smanjivanja sadašnjih 26 milijardi funti britanskog viška u trgovini financijskim uslugama s Eur

Znate li razliku između donacije i sponzorstva?

13.04.2021.

Vrlo često poduzeća se u sklopu društvenog odgovornog poslovanja odlučuju na sponzorstva ili donacije. Iako su pojmovi donacije i sponzorstva slični, oni se ipak razlikuju odnosno drugačije se porezno tretiraju. U nastavku saznajte koja je razlika između

Evo kako smanjiti mjesečni predujam za porez na dobit

23.03.2021.

Poduzetnici kojima je prihod do 7,5 milijuna kuna godišnju će obvezu poreza podijeliti s brojem mjeseci poslovanja u 2020. i tako utvrđenu mjesečnu obvezu predujmova poreza umanjiti za 16,6 posto, što je razmjerno sniženju porezne stope s 12 na 10 posto.

Tag cloud

  1. 2105 članka imaju tag hrvatska
  2. 2191 članka imaju tag turizam
  3. 1382 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1188 članka imaju tag svijet
  6. 894 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1117 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1021 članka imaju tag ict
  11. 905 članka imaju tag investicije
  12. 1035 članka imaju tag EU
  13. 729 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 937 članka imaju tag industrija
  15. 814 članka imaju tag menadžment
  16. 419 članka imaju tag koronavirus
  17. 944 članka imaju tag kriza
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 431 članka imaju tag poticaji
  20. 590 članka imaju tag marketing
  21. 534 članka imaju tag tehnologija
  22. 514 članka imaju tag krediti
  23. 391 članka imaju tag opg
  24. 393 članka imaju tag eu fondovi
  25. 309 članka imaju tag potpore
  26. 433 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 386 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 454 članka imaju tag obrazovanje
  29. 408 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 392 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 397 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici