Hotelijeri: Za veće investicije u hotelskom sektoru nije dovoljan NPOO, trebamo dodatne poticaje

Domaće turističke kompanije ove godine su uspjele pokriti gubitke iz pandemijske 2020. godine. No financijsko stanje sektora uzrokovano covid krizom, zajedno s nastavkom očekivanog inflacijskog rasta troškova i zaoštravanja uvjeta financiranja ograničava pokretanje novog investicijskog ciklusa, upozorili su hotelijeri na Kongresu hotelijera koji se održava danas i sutra u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH).

Pritom, bespovratna sredstva koja se očekuju u sklopu NPOO programa predstavljaju određen poticaj investicijama, no za veće investicije nužni su dodatni poticaji, bilo u obliku novih bespovratnih linija ili drugih oblika poticaja, kažu u sektoru.

- Iza nas je zahtjevna, ali i uspješna turistička godina. Uspjeli smo se fizičkim prometom vratiti na razinu 2019. godine. Zahvaljujući dobrim poslovnim odlukama i konkurentnosti turističke kompanije su ostvarile snažan rast prihoda, no zbog rasta troškova nismo izbjegli dodatan pad profitnih marži kod velikog broja turističkih kompanija. Iako možemo biti oprezni optimisti u očekivanjima za sljedeću sezonu, moramo što prije početi rješavati aktualne izazove sektora.

Paralelno s provođenjem pozitivnog okvira koji je zacrtala Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine te definirao Zakon o turizmu, a koje idu smjeru kvalitetnijeg planiranja održivog razvoja destinacija, posebno u priobalnom dijelu zemlje, moramo riješiti pitanje turističkog zemljišta, i to definiranjem održive cijene zakupa tog zemljišta, riješiti izazove u primjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te uložiti dodatan napor u rješavanje problema nedostatka radne snage. Srednjoročno je jedan od najvećih izazova domaćeg turizma overturizam i tu moramo uz napore u boljem prostornom planiranju donijeti promjene i u domeni porezne politike, ali i kvalitetno potaknuti gradnju objekata više dodane vrijednost, prije svega hotela - izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Hotelijere najviše muči rast privatnog smještaja, ali i overturizam, te ističu brojku od novih 80-ak tisuća novih kreveta u smještajnim objektima (50 tisuća komercijalnih kreveta više u odnosu na 2022. godinu i 31 tisuća više u nekomercijalnom segmentu).

U manje od 20 godina Hrvatska je udvostručila broj turističkih kreveta, na njih gotovo dva milijuna, dok je infrastruktura minimalno napredovala. Pritom je udio hotelskih kreveta pao na 9,5 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, što je daleko najnepovoljnija struktura na Mediteranu, upozorili su hotelijeri.

Kako je ocijenio Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere, novi Zakon o turizmu dobar je za početak promjena u turizmu koje bi zaustavile problem overturizma. Kukurin je generalno stanje održivosti u Hrvatskoj ocijenio kvalitetnim, s obzirom da kao zemlja nemamo problema sa zelenom energijom ili ugljičnim otiskom, no problem nekontrolirane gradnje nekretnina za kratkoročni turistički najam generira sve veće probleme u nizu lokalnih zajednica, i tim problemom se moramo početi aktivnije baviti u narednom razdoblju.

Vodeći ljudi turizma u planiranje sljedeće sezone prema sadašnjim najavama i prvim impulsima s tržišta ulaze s opreznim optimizmom. Prema očekivanjima koje je podijelio HTZ, naša regija južna Europa će sljedeće godine zabilježiti najniži rast turističkog prometa u Europi, projiciranih 8,4 posto, no najveći dio tog rasta se očekuje da će se raspodijeliti na velika tržišta koja se još nisu vratila na predpandemijsku razinu, poput Italije, koja je u broju dolazaka ove godine završila u minusu od 11 posto u odnosu na 2019. godinu.