Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Pro 2010

Hrvati ne daju eure

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Aneli Dragojević Mijatović  

Hrvati ne daju eure

Jačanje švicarskog franka u zadnjih godinu dana zadaje glavobolje građanima koji otplaćuju kredite uz klauzulu u toj valuti. S druge strane, upravo je to jačanje u istom razdoblju franak moglo učiniti poželjnom valutom štednje u odnosu na kod nas oduvijek najpopularniji euro, a ranije njemačku marku.

Franak se općenito percipira kao sigurno utočište u turbulentnim vremenima pa bolje prolazi od eura koji je uslijed dužničke krize dijela zemalja eurozone upao u probleme. No, analitičari upozoravaju da je franak volatilan pa su rizici uvijek veći, kako kod kredita, tako i kod štednje. Kako je naša kuna donekle fiksirana za euro, onda slabi i prema valutama prema kojima slabi euro, a s druge strane, iako je tečaj kune prema euru obično stabilan, u zadnjih godinu dana također je izložen blagim deprecijacijskim pritiscima. Američka ekonomija također je izložena problemima, tamošnja središnja banka stalno upumpava novac u sustav, no koliko god bio pogođen, dolar je svjetska valuta koju ipak ne muče problemi političke i fiskalne heterogenosti kao što je slučaj s eurozonom i eurom. Bez obzira, dakle, na sve promjene, u domaćim bankama kažu kako nije došlo do bitnijih promjena u valutnoj strukturi štednje građana: Hrvati su i dalje vjerni euru, no udio kunskih depozita i dalje opada.

U Erste banci tako kažu da se klijenti češće odlučuju na štednju u devizama i to uglavnom u eurima. Tako u strukturi štednje građana dominiraju devizni depoziti s udjelom od preko 85 posto. Gotovo 12 posto odnosi se na štednju u kunama, a oko 3 posto čine kunski depoziti s valutnom klauzulom. Od spomenutih ukupnih deviznih depozita, preko 92 čini štednja u eurima, dok je ostatak raspoređen na štednju u američkim dolarima, oko 6 posto, švicarskim francima oko 1 posto, te na ostale valute, opisuju u Ersteu. Njihov makroekonomski analitičar Alen Kovač kaže da je, kada se pogleda valutna struktura domaće štednje, jasno da je štednja u eurima izrazito dominantna, dok je udio štednje u švicarskim francima i američkim dolarima izrazito nizak. – Jasno, odluka o valuti štednje stvar je osobnih preferencija svakog pojedinog klijenta, no za razliku od eura ili kune, štednja u švicarskim francima i američkim dolarima nosi znatno veći tečajni rizik, upozorava Kovač.

Naime, dodaje, povijesno su volatilnost i raspon kretanja tečajeva CHF-a i USD-a bili veći odnosno širi, a u korist štednji u kunama i eurima dodatno idu i veće kamatne stope. U tom kontekstu, odluka o štednji u CHF-u ili USD-u korespondira prije svega s očekivanim pozitivnim tečajnim kretanjima, tumači Kovač. Minimalni rizik U Splitskoj banci kažu da je u razdoblju od godine dana (15 listopad ove u odnosu na isti datum prošle godine) gledajući valutnu strukturu oročenih depozita zabilježen tek blagi porast štednje u stranim valutama, i u broju oročenih depozita i u ukupnom volumenu, te blagi pad štednje u kunama. Štednja u kunama smanjena je za oko 3 posto (u apsolutnom iznosu), dok je povećana štednja u eurima, u jednakom apsolutnom iznosu. Dakle, nismo primijetili opadanje štednje u eurima, niti porast u drugim navedenim valutama, kažu u Splitskoj banci, dodajući da se dominantno i dalje štedi u eurima, preko 80 posto ukupnih depozita.

Njihov analitičar Zdeslav Šantić na pitanje o preporuci valute štednje kaže da je s obzirom na visoku razinu euriziranosti domaćeg gospodarstva što uključuje i činjenicu da su sve cijene nekretnina i većine trajnih dobara denominirane u eurima, jasno da štednja u eurima znači i minimalan valutni rizik. Također, veli, s obzirom na dugogodišnju stabilnost domaće valute te politiku HNB-a štednja u kunama se također percipira kao sigurna. – Kada govorimo o štednji u francima i američkom dolaru, građani u ovom slučaju preuzimaju i osjetniji valutni rizik. Većina procjena ukazuje kako bi se tečaj EUR/USD većim dijelom iduće godine mogao kretati u rasponu od 1,35 do 1,40 dolara za euro. Naime, dok će jedinstvena europska valuta biti pod pritiskom dužničke krize u perifernim članicama eurozone, na vrijednost američke valute negativno bi se trebalo odraziti zadržavanje nekonvencionalnih monetarnih mjera od strane FED-a, poručuje Šantić.


Komentari članka

Vezani članci

"Putujući" 16. Euro donijet će znatno manje prihode svima

15.06.2021.

Utakmicom Turske i Italije u Rimu, u petak navečer počelo je 16. Europsko nogometno prvenstvo. Specifično zbog mnogo razloga, između ostaloga i činjenice da je prvo koje se igra u neparnoj godini, ali i zbog specifičnih uvjeta u kojima će se održati, a zb

Imate glavobolju zbog uvođenja eura? Doznali smo kada će u trgovinama biti istaknute dvostruke cijene i zašto ćete plaćati u kunama, a ostatak dobiti u eurima

14.06.2021.

Hrvatska planira uvesti euro već od 1. siječnja 2023., što znači da bismo se uskoro mogli početi privikavati na novu valutu i sve komplikacije koje dolaze s njom. Prelazak s jedne na drugu valutu iznimno je težak i mukotrpan proces koji zadaje glavobolje

UVOĐENJE EURA - Hrvatska bi bila manje izložena rizicima i otpornija na financijske krize

23.03.2021.

„Osim Hrvatske i Bugarske koje su najviše izložene valutnom riziku i koje su zbog toga prve među preostalim članicama EU-a izvan eurozone poduzele konkretne korake s ciljem uvođenja eura, još samo Rumunjska planira poduzeti iste korake u sljedećim godinam

Istraživanje: U istočnoj i srednjoj Europi Česi štede najviše, Hrvati najmanje

30.12.2020.

U Hrvatskoj se štedi samo 5 posto više u odnosu na prije pet godina Najviše se štedi u Srbiji i Češkoj, a najmanje u Mađarskoj i Hrvatskoj, s time da je štednja u dvije potonje države ipak veća za 2 posto u odnosu na prošlu godinu. U Češkoj i Srbiji je pa

Cilj je uvesti euro 1. siječnja 2023.

12.11.2020.

Unatoč pandemiji, Vladin je plan da Hrvatska uvede euro prvog siječnja 2023., potvrđeno je nakon još jedne sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Do tada, fokus će biti na ispunjavanju svih kriterija, a pri samoj konverziji vodit će se računa da za

Tag cloud

  1. 2115 članka imaju tag hrvatska
  2. 2210 članka imaju tag turizam
  3. 1395 članka imaju tag izvoz
  4. 1628 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1133 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 939 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 431 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 516 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 397 članka imaju tag eu fondovi
  25. 313 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici