Hrvati utajili 4,5 milijardi eura poreza

Forenzika Prima, prvo hrvatsko društvo specijalizirano za provođenje forenzičkog ispitivanja i nadzora poreznih i računovodstvenih aspekata poslovanja državnih institucija i privatnih društava, u novom broju publikacije analizira razmjere štete uzrokovana poreznim utajama…

Budući da je financijska kriza Grčke posljednjih dana glavna vijest u Europi, vrijedi istaknuti da je Grčka na neslavnoj listi zauzela vrlo visoko 21. mjesto sa gotovo 30 milijardi dolara utajenog poreza, što je u prijevodu iznosi 27,5 posto grčkog BDP-a. Premda se u SAD-u utaji 10 puta više poreza (337 milijardi dolara), spomenuti iznos je 8,6 posto BDP-a, što je više od tri puta manje nego u slučaju Grčke. Hrvatska je na listi od 145 država zauzela 56. mjesto, s iznosom od nešto više od 4 i pol milijarde eura.

Utaja poreza je u vrijeme Otomanske vladavine smatrana domoljubnim činom, no ostala je popularna i 200 godina nakon oslobođenja. Grci ne smatraju utaju poreza koruptivnom radnjom, već znakom otpora pre-ma nametnutim EU mjerama, ali i izrazom nepovjerenja prema korumpiranim i nespo-sobnim političarima. No osim porezu nesklonih građana, dodatnu prepreku učinkovitoj naplati poreza predstavljaju nekvalificiranost i malobrojnost poreznih inspektora, koji su uglavnom zaposleni po kriteriju stranačke podobnosti prije nego stručnosti. Premda se često ističu milijarderi kao glavni počinitelji, utaja poreza u pravom smislu riječi grčki nacionalni sport, budući da sudjeluju svi staleži, ovisno o mogućnostima. Napomena: Svaka sličnost s Hrvatskom možda i nije slučajna.

(Ne)plaćanje poreza je u fokusu medija više nego ikad prije, čak su i evergreeni poput su-koba interesa odnosno političke korupcije u širem smislu pali u drugi plan. S uvođenjem porezne discipline oštro je krenuo sada već pomalo zaboravljeni bivši ministar financija Slavko Linić koji je uveo fiskalizaciju koja je do danas prihvaćena kao jedna od najuspješnijih mjera aktualne vlade. Premda je vlada ostala bez troje ključnih ljudi iz financijskog resora (ministar, njegov pomoćnik Šegon te ravnateljica Porezne uprava Nada Čavlović Smiljanec) istim putem je nastavio i novi ministar Boris Lalovac, koji je osnovao i Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara, popularno zvani porezni USKOK.

Porezni USKOK je zamišljen kao tijelo koje bi se trebalo baviti tzv. krupnim ribama, odnosno pojedincima čiji su slučajevi očito bili presloženi za „obične” porezne institucije. Porezni USKOK je u svoju mrežu ulovio mnoga zvučna imena, no još je neizvjesno hoće li institucije pronaći nepravilnosti. Slično je i sa štednjama hrvatskih državljana u inozem-stvu; ogromni iznosi su nekoliko dana zabav-ljali cjelokupnu javnost, no tek se mora doka-zati da nesrazmjer prihoda i imovine postoji u spomenutim slučajevima.

Tax Justice Network. neovisna organizacija koja promiče financijsku transparentnost objavila je krajem 2011. godine istraživanje čije su šokantne rezultate prenijeli mnogi relevantni svjetski mediji. Prema rezultatima istraživanja koje je provedeno na 145 svjetskih država godišnje se u svijetu utaji više od 3,1 bilijuna američkih dolara poreza, što iznosi približno 5,1 posto svjetskog BDP-a.

Diana Antičić, direktorica društva Forenzika Prima istaknula je:

„Rezultati istraživanja Tax Justice Networka pokazuju koliku štetu od utaja poreza trpi svjetsko gospodarstvo. Suprotno ustaljenom mišljenju, porezne utaje nisu posebnost neuređenih zemalja, razlika je u tome što se uređene zemlje pokazuju više volje i znanja u borbi s tim velikim problemom.”