Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u

Europska komisija u proljetnim je ekonomskim prognozama znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva. Komisija procjenjuje da će hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini rasti za 3,3 posto, a u prognozama iz veljače predviđala je rast od 2,6 posto. Za 2025. godinu predviđa rast od 2,9 posto, neznatno više nego u veljači, kada je prognozirala rast od 2,8 posto.

Napeto tržište rada

Hrvatska zajedno s Rumunjskom, čiji se rast također procjenjuje na 3,3 posto, trebala bi imati drugi najveći rast BDP-a u EU-u nakon Malte, koja bi trebala rasti za 4,6 posto. "Predviđa se da će hrvatski BDP porasti za 3,3 posto u 2024. i 2,9 posto u 2025., uglavnom potaknut snažnom potrošnjom kućanstava. Očekuje se da će tržište rada ostati napeto, uz nastavak rasta zaposlenosti i pad stope nezaposlenosti na nove najniže razine. Predviđa se da će inflacija nastaviti postupno padati", navodi Komisija.

Očekuje se da će inflacija usporiti na 3,5 posto u 2024. i 2,2 posto u 2025., uglavnom zbog usporavanja cijena prerađene hrane i neenergetskih industrijskih proizvoda. Cijene usluga, potaknute povećanjem plaća i snažnom potražnjom potrošača, uključujući strane turiste, ostaju najtvrdokornija komponenta inflacije. Zbog snažnog rasta i unatoč povećanju deficita, očekuje se da će omjer javnog duga i BDP-a ove godine pasti ispod 60 posto, na 59,5, a sljedeće godine na 59,1 posto. Proračunski deficit prošle je godine iznosio je 0,7 posto, a ove godine se očekuje da će porasti na 2,6 posto.

Proračunski prihodi su snažno rasli zbog visoke inflacije, dobre turističke sezone i snažnog rasta plaća u javnom i privatnom sektoru. Istodobno, i proračunski rashodi su znatno porasli zbog povećanja plaća, socijalne pomoći, rasta kamata i investicija. "Očekuje se da će se 2024. deficit opće države povećati na 2,6 posto BDP-a jer novi zakon o plaćama u javnom sektoru i mjere socijalne pomoći stvaraju dodatni pritisak na rashode", navodi Komisija. Prihodi od neizravnih poreza trebali bi rasti zbog solidnog nominalnog rasta BDP-a i dobre turističke sezone, a i prihodi od izravnih poreza također će rasti zbog povećanja zaposlenosti i plaća unatoč poreznoj reformi iz siječnja ove godine koja smanjuje porezne prihode.Komisija ističe da je prošle godine privatna potrošnja rasla zbog znatnog povećanja plaća u kontekstu napetog tržišta rada. Investicije su rasle i zbog sve većeg povlačanja europskih sredstava, bilo u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira, bilo u okviru Mehanizma za oporovak i otpornost. Pad robnog izvoza više je nego nadoknađen rastom izvoza usluga i manjim uvozom.

Rizici

Komisija očekuje usporavanje investicija djelomično zbog usporavanja apsorpcije europskih sredstava jer je krajem prošle godine okončano povlačenje sredstava iz prethodnog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2014.-2020. Prošle godine investicije su rasle za 4,1 posto, ove godine rast bi trebao usporiti na 3,1 posto, a sljedeće blago porasti na 3,4 posto. Očekuje se postupni oporavak robnog izvoza zbog jačanja vanjske potražnje, a izvoz usluga nastavit će rasti, ali sporijim tempom. Zbog većeg rasta uvoza očekuje se da će netodoprinos izvoza gospodarskom rastu biti blago negativan. Za sljedeću godinu Komisija predviđa da će rast BDP-a usporiti na 2,9 posto jer će se usporiti rast potrošnje zbog sporijeg povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru. Očekuje se i blagi rast investicija zbog ubrzanja povlačenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021-2027. i ublažavanja uvjeta financiranja. EK prognozira blago usporavanje izvoza usluga zbog ograničenja na strani ponude tijekom vrhunca turističke sezone i mogućih gubitaka cjenovne konkurentnosti.

Rizici za ove prognoze uključuju daljnji rast plaća koje bi mogle potaknuti privatnu potrošnju veću od očekivane, naročito ove godine, a što bi istodobno potaknulo pritisak na cijene, što bi moglo naštetiti konkurentnosti izvoznika, posebice sljedeće godine. Potencijalna ograničenja kapaciteta apsorpcije mogla bi dovesti do usporavanja povlačenja sredstava EU-a, što bi negativno utjecalo na rast ulaganja. Tržište rada i dalje je ograničeno unatoč priljevu stranih radnika.