Hrvatska i EU: Ključno je vratiti proizvodnju u Europu

Kako se zahuktava kampanja za izbore za Europski parlament (EP) koji će se održati 25. svibnja, naši sadašnji zastupnici su za Business.hr dali svoje mišljenje o gospodarskim izazovima koji očekuju Europsku uniju (EU), a posljedično i Hrvatsku, u idućih nekoliko godina.

HDZ-ovac Davor Stier smatra da će glavni cilj Unije biti vraćanje proizvodnje, koja je outsourcana na istok u potrazi za jeftinijom radnom snagom, natrag u zemlje članice. Kao važan korak ka rješavanju gorućih ekonomskih pitanja vidi i stvaranje bankovne unije, čime bi se moglo konkretnije pomoći poduzetnicima i učiniti gospodarstva zemalja periferije konkurentnijima.

„Po mom mišljenju, najvažnije pitanje je kako vratiti proizvodnju u Europu, a onda i u Hrvatsku. Naime, prije deset godina se malo o tome govorilo, glavna tema je bila liberalizacija tržišta, no u međuvremenu su poslovi i proizvodnja odlazili u Kinu i Indiju. Ova kriza je pokazala da su je najbolje i najbrže prebrodile zemlje koje su sačuvale proizvodnju, pogotovo malih i srednjih poduzeća, a u tome prednjači Njemačka. Mi smo i u EP-u prije nekoliko mjeseci donijeli rezoluciju o povratku proizvodnje i što se sve mora napraviti da se to realizira. Jedan dio tog plana je kreditna i financijska reforma, odnosno stvaranje bankarske unije. Ona je iznimno bitna zbog solidarizacije rizika unutar EU koji dosta varira. Rizik zemlje poput Hrvatske je puno veći od Njemačkog i zbog toga se kod nas krediti za financiranje proizvodnje dobijaju po kamatama od 7 ili 8 posto, a u Njemačkoj je ta kamata ispod 2 posto. Prema tome, mi imamo zajedničko tržište, ali u samom startu su različiti uvjeti poslovanja. Zemlje s jačim ekonomijama moraju preuzeti dio rizika na sebe, kroz bankovnu uniju smanjiti razlike u uvjetima kreditiranja i tako vratiti financijskom sustavu primarnu ulogu, a to je kreditiranje realnog sektora i proizvodnje“, kazao je Stier, istaknuvši kako je to jedini način za otvaranje novih radnih mjesta, što bi definitivno trebao biti prioritet za hrvatske zastupnike u sljedećem sazivu EP-a.

Nove tehnologije

Njegovo mišljenje dijeli i SDP-ov Tonino Picula, on također drži da je povratak proizvodnje ključan čimbenik izlaska iz krize, ali ističe da se ne radi o bilo kakvoj proizvodnji, već onoj koja je ekološki prihvatljiva i temeljena na korištenju najmodernijih tehnologija.
„Svakako je najbitniji problem koji treba riješiti povratak proizvodnje u Europu, ali ne one proizvodnje koja treba visoke dimnjake i radničku klasu u plavim ovratnicima, već to mora biti jedna komercijalno isplativa sprega visokog obrazovanja i visokih tehnologija“, izjavio je Picula, dodavši kako se struktura nezaposlenih danas bitno razlikuje od one prije nekoliko desetljeća.

Prije su nezaposleni bili većinom slabo obrazovani kadar za primarni sektor, a danas se radi o visoko obrazovanim ljudima iz post-tercijarnog sektora. Njih treba zaposliti, a prema Piculinom mišljenju,takve trendove bi uz EU trebala slijediti i Hrvatska.

Ivana Maletić iz HDZ-a naglašava kako je jako bitno snažnije povezivanje ciljeva Europskog semestra sa Kohezijskom politikom.

„S jedne strane se od država kroz Proceduru prekomjernog deficita (EDP) traži štednja i rezanje, a s druge strane se želi promovirati investiranje i rast, to treba biti sinkronizirano. Kako se u parlamentu tim temama bave različiti odbori, mislim da vlada poprilična nekoordiniranost i to je nešto što moramo popraviti“, rekla je Maletić.

Poštivanje propisa

Jačanje monetarne unije također vidi kao bitan aspekt razvoja EU-a u idućih nekoliko godina, što za Hrvatsku nije toliko bitno jer nam je to ipak srednjoročni cilj, a ne nešto čime se trenutno moramo pozabaviti.

„Budući da su praktički sva područja poslovanja propisana, treba se jače poraditi na implementaciji tih propisa. Jako je bitno i rješavanje problema na tržištu usluga koje trenutno ne funkcionira dobro, a upravo usluge su često najvažniji input za sve ostale djelatnosti. Sređivanjem tog tržišta bi se općenito povećala europska konkurentost“, pojasnila je Maletić.

Na pitanje kako uskladiti strukturne reforme koje nam se nameću kroz EDP sa razvojem gospodarstva, Maletić odgovara da je najbitnije donijeti jasne i čvrste odluke te ih onda transparentno izložiti Komisiji.

„Da je naša vlada Komisiji predstavila jasan plan i program djelovanja, oni bi sigurno pristali na malo labavije uvjete smanjenja deficita. Bez obzira što se od nas traži korigiranje deficita za 0,9 posto u godinu dana, to se moglo produžiti na dvije godine. Komisija postavlja takve okvire preventivno jer ne dobija nikakav feedback od naše vlade, a kamoli da oni sami pokazuju inicijativu“, kazala je, dodavši da je zadnji rebalans proračuna ravan katastrofi jer su njime srezani pokretači rasta i razvoja bez jasne vizije o tome što se želi postići.

„Na to negativno reagiraju i rejting agencije, a ne samo Komisija. Znači rejting nam pada, automatski postajemo neprivlačnijim investitorima, rastu kamate, a sve to na kraju plaćaju naši poduzetnici koje onda vlada još i optužuje za loše stanje“, zaključuje Maletić.

Oleg Valjalo je istaknuo važnost nedavno usvojenog proračuna Unije i financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., smatra da je dobro da se godinama unaprijed znaju okviri i limiti budžeta s kojim se može baratati i preporučuje preslikavanje takvog modela i na nacionalni proračun. Kao jednu od najvećih zasluga saveza socijalista i demokrata, kojem pripadaju zastupnici SDP-a u europarlamentu, apostrofirao je inicijativu da se sva sredstva namijenjena zapošljavanju mladih u spomenutom sedmogodišnjem razdoblju alociraju u prvih par godina, kako bi se što prije počeo rješavati taj akutni problem na razini cijele Unije, a naročito Hrvatske.

Laburist Nikola Vuljanić je istaknuo kako su najveći izazovi koji očekuju Europu i Hrvatsku prvenstveno socijalne, a ne gospodarske prirode. Nada se da će idući saziv parlamenta biti drugačiji i da će se ti akutni problemi riješiti.

Ljudi žive lošije

„Pustite statistike i rast, odnosno pad BDP-a, to su samo brojke. Činjenica je da ljudi sve lošije žive i ako se to ne promijeni stvar će jednostavno eksplodirati na cesti i to je ono čega se ja užasno bojim. Nadam se da će idući sastav parlamenta imati sluha upravo za takve stvari, da se taj odnos između rada i kapitala uravnoteži, da budu partneri u kapitalizmu, a ne da rad bude potrošna roba, a kapital bog. Bez obzira je li to pošteno ili ne, očito je da ne daje rezultate“, poručuje Vuljanić, dodajući kako sve što vrijedi za Europu vrijedi i za Hrvatsku jer smo sada jedno.