Hrvatska iskoristila tek 45 posto novca iz fondova Europske unije

Do prvog prosinca 2014. godine Hrvatska je iz fondova Europske unije za razdoblje 2007.-2013. od raspoloživih 1,45 milijardi eura apsorbirala tek oko 45 posto dodijeljenoga iznosa, dok su Litva i Estonija povukle više od 90 posto odobrenih sredstava, Poljska 82, a Slovenija 76 posto.

Iz zajedničke blagajne u Bruxellesu Hrvatska u novom financijskom razdoblju do 2020. može dobiti više od osam milijardi eura, naravno ukoliko uspije ponuditi kvalitetne projekte. Niska iskorištenost izdašne europske financijske omotnice u proteklim godinama nije iznenađenje za Ružicu Gelo, direktoricu Centra za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ocjenjujući efekte ostvarene tijekom prvih godinu i pol članstva RH u Uniji Gelo ističe - "Iako političari iz vladajuće garniture navode kako su do sada povučeni milijuni eura pravi učinak europskih fondova na hrvatsko gospodarstvo bit će mjerljiv za sedam godina, što u našem slučaju znači tek tamo 2019.

Gelo
Hrvatskoj su fondovi EU u uvjetima krize jedini izvor za javna ulaganja.

"Zbog toga, kaže Gelo, možda i nije baš uputno danas uspoređivati Hrvatsku i postignuća vezana 12 novijih članica EU. Ipak, upozorava, trenutačna ocjena o pripremljenosti projekata za korištenje sredstava mogla bi i morala biti značajno bolja nego što jest. Upravo iskustva svih zemalja koje su prije Hrvatske ušle u Uniju, podsjeća, svjedoče o golemoj važnosti europskih fondova za javne investicije, ali upozoravaju i na činjenicu da presudnu ulogu u povlačenju tih sredstava imaju kvalitetne nacionalne politike koje su temelj za kreiranje i pripremu investicijskih projekata. Fondovi EU, pokazalo se u proteklim godinama, bili su spasonosno rješenje za sve zemlje središnje i istočne Europe premda je u svim tim državama u prvim godinama nakon njihovog pristupanja u članstvo EU došlo do pada ključnih parametara u gospodarstvu."Što je država siromašnija, to su joj europski fondovi važniji u javnim investicijama. U uvjetima krize kao što je sada u Hrvatskoj, ti su fondovi jedini izvor za javna ulaganja," ističe direktorica Komorina Centra za EU.

Hrvatska godišnje do 2020. može dobiti više od milijardu eura što je svrstava u središnju poziciju rang liste ostalih članica. Stoga je trenutačno najvažnije definirati kvalitetne projekte, neovisno jesu li u pitanju alokacije u segmentu zaštite okoliša, voda, obnove željeznice i slično.Zadovoljna je inicijativom koju svjedoči poduzetnički sektor, projekti su u visokoj fazi pripremljenosti što najavljuje kako će vjerojatno optimalno iskoristiti moguća sredstva iz EU fondova. Kako bi se što bolje iskoristio potencijal fondova EU koji mogu pokrenuti investicije i poslovne aktivnosti Hrvatska gospodarska komora, najavljuje Gelo, priprema brojne nove usluge za poduzetnike. Članstvu na raspolaganju je i Zajednica poslovnih savjetnika s bazom podataka njihovih EU projekata, uz besplatne savjete i ocjene projekata koji će aplicirati za novac iz fondova EU.