Hrvatska još čeka pravi kongresni centar

U prvih devet mjeseci hrvatska kongresna industrija zabilježila je dvije milijarde kuna prometa, što je gotovo 13 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Za gotovo isti postotak, na gotovo četiri tisuće, rastao je ove godine i broj održanih kongresa i drugih vrsta poslovnih skupova, što pokazuje solidan napredak ovog segmenta hrvatske ponude, nakon dvije sušne godine.

Profesionalci iz te branše zadovoljni su ovogodišnjim učinkom, ali naglašavaju da nekog većeg razvoja ne može biti dok se ne usvoji opća strategija razvoja turizma i dok se u samim destinacijama ne ostvari ono o čemu se intenzivno (većinom samo) priča zadnjih nekoliko godina, a to je destinacijski menadžment. S ciljem boljeg pozicioniranja i afirmacije same struke ove je godine osnovana i prva strukovna udruga za segment poslovnog turizma ili MICE (meetings-incentive-congress-event) i Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT), čiji je predsjednik Pavle Marković (Ban Tours) uvjeren da će zajedništvom uspjeti postići da se glas struke više čuje. To znači postići i bolju promociju hrvatske kongresne ponude, povećati svjesnost o profitabilnosti tog segmenta, ali i razviti proizvode i usluge koju će tu ponudu poboljšati. Udruga teži podizanju standarda usluga stalnim edukacijama, suradnjom, povezivanjem i uzajamnim djelovanjem. Uz Markovića, začetnici te ideje i osnivači Udruge su i Slaven Reljić te Ranko Filipović, odreda ljudi mlađe generacije i direktori uspješnih agencija koje su poslovno najviše orijentirane na poslovni turizam. Svi oni misle i da je hrvatska kongresna industrija unatoč dugoj tradiciji i mogućnostima tek u početnoj fazi rasta i da u tom smislu treba tek dostići svoje 'zvjezdane trenutke'. Kada govore o prednostima Hrvatske za kongresni turizam, slažu se da je to dobra geografska pozicija, pristojna infrastruktura, iskusni profesionalci te prirodne ljepote i povijesno-kulturna baština, dok među nedostacima na prvo mjesto stavljaju kongresne i konferencijske centre.

Već godinama se govori o potrebi njihove gradnje, čak je i Ministarstvo turizma u zadnje tri-četiri godine najavljivalo i davalo potpore za to, ali u konačnici ništa se nije dogodilo, pravih kongresnih centara jednostavno nema. Ni u Zagrebu, ni u Dubrovniku, ni u Opatiji, ni u Splitu, koji su najvažnija hrvatska kongresna odredišta, a na pitanje zašto je tako odgovora nema ni iz jedne institucije. Dok se takvi centri ne izgrade hrvatska kongresna industrija i dalje će biti zapravo hotelsko-kongresna jer se glavnina kongresa i drugih poslovnih skupova u Hrvatskoj održava u hotelima, koji ostvaruju i više od 80 posto ukupnog prometa od tog segmenta. Zbog svega toga, iz HUPKT-a od Ministarstva turizma, osim što hitnijeg donošenja strategije očekuju i poseban pravilnik koji će agencijama pomoći u transformaciji prema profesionalnim organizatorima kongresa. Suradnica Udruge i voditeljica portala Poslovni turizam Daniela Kos također smatra da je za razvoj kongresnog turizma najvažnije što prije donijeti opću turističku strategiju te ističe da se ove godine porast broja skupova i veći prihodi nastavilo na zadnji kvartal 2010. kada se pad u kongresnoj industriji zaustavio.

I naznake za buduće razdoblje su dobre, posebno u segmentu dugo godina unaprijed planiranih skupova za 2012. i 2103, pa već i za 2014, pri čemu će posebno velika šansa biti godina ulaska Hrvatske u EU, 2013, za što Kos, kako kaže, iskreno misli da hrvatska kongresna industrija još uvijek nije spremna ili ne bar dovoljno. Dodaje da je za to, kao i za skoro sve selektivne oblike turizma, važna snaga lobiranja o čemu će ovisiti i koliko će i kako kongresni turizam biti uključen u strategiju koja se izrađuje u Institutu za turizam i čije se donošenje očekuje potkraj iduće godine. I prvi čovjek zagrebačkog Kongresnog ureda (pri gradskoj Turističkoj zajednici) Zlatan Muftić smatra da je Zagrebu potreban kongresni centar u kojem bi se mogli održavati veliki skupovi s tisuću i više sudionika. Muftić ističe da popularnost Zagreba kao kongresne destinacije raste, za što je potvrda ove godine stigla i od međunarodnog udruženja ICCA (International Congress and Convention Association), prema čijim je podacima Zagreb na svjetskoj karti od 309 gradova-kongresnih destinacija napredovao sa 171. na 79. mjesto, dok je među 159 europskih gradova zauzeo 42. mjesto. Takve pomake Muftić objašnjava intenzivnim aktivnostima zagrebačke Turističke zajednice na promociji Zagreba u inozemstvu, otvaranjem novih aviolinija prema Zagreb te izlaskom iz krize većine emitivnih zemalja.

Uvjeren je i da će predstojeće investicije u novi terminal Zračne luke Zagreb, koji je vrlo važan za razvoj svih vidova turizma, pridonijeti razvoju Zagreba kao kongresne destinacije, i to tijekom cijele godine jer se i globalnoj razini uočava trend produljenja tzv. kongresne sezone i na ljetne mjesece, posebno u srpnju i kolovozu. Time organizator postiže bolju cijenu za sudionike, a u današnjem zgusnutom radnom rasporedu sve više sudionika spremno je odvojiti vrijeme za edukaciju tijekom ljeta.