Hrvatska među 14 članica Europske unije s viškom u proračunu u 2018. godini

rvatska je uz još 13 zemalja Europske unije (EU) u 2018. godini ostvarila višak u proračunu, no spada i među polovinu zemalja EU-a s javnim dugom iznad gornje propisana razine u EU od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u ponedjeljak druga procjena Eurostata.

Hrvatska je u 2018. godini imala višak u proračunu opće države od 992 milijuna kuna ili 0,3 posto BDP-a, pokazalo je najnovije izvješće. Prva procjena Eurostata za 2018., objavljena u travnju, pokazivala je višak od 0,2 posto BDP-a. U 2017. godini višak je iznosio 0,8 posto BDP-a.

U skupini zemalja s viškom u proračunu daleko najveći je suficit ostvaren u Luksemburgu, od 2,7 posto. Slijede Njemačka i Malta, s viškom od po 1,9 posto, Bugarska, s 1,8 posto, Nizozemska, s 1,5 posto, Češka, s 1,1 posto, Grčka, s 1,0 posto, Danska, Slovenija i Švedska, s po 0,8 posto, Litva, s 0,6 posto, Austrija, s 0,2 posto te Irska, s 0,1 posto.

Nijedna zemlja nije imala uravnoteženi proračun, dok je prema prvoj Eurostatovoj procjeni to bila samo Irska.

Proračunski manjak na gornjoj dopuštenoj granici u EU od tri posto BDP-a bilježila je Rumunjska, dok je jedino Cipar premašio tu granicu, zabilježivši manjak od 4,4 posto BDP-a, navodi se u Eurostatovu izvješću. U prosjeku je 28-člani EU u 2018. bilježio proračunski deficit od 0,7 posto BDP-a, što je za 0,3 postotna boda manje nego u godini ranije.

Na razini 19-člane eurozone proračunski je deficit u 2018. godini iznosio je 0,5 posto BDP-a, nasuprot 0,9 posto u godini ranije.U Eurostatu napominju da je 17 zemalja revidiralo i podatke o BDP-u, pa su se te revizije odrazile i na udjele duga i deficita u BDP-u.
Daljnji pad udjela javnog duga u EU i Hrvatskoj

Hrvatska je u 2018. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini revidiranih 74,8 posto. Prva procjena pokazivala je 74,6 posto BDP-a. U 2017. je njegov udio iznosio revidiranih 78 posto, što je 0,2 postotna boda više nego što je pokazivala prva procjena.

Time se Hrvatska svrstala među polovinu zemalja EU-a čiji je javni dug prošle godine premašivao gornju propisanu razinu od 60 posto BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta.

Najveći udio duga iskazanog udjelom u BDP-a imale su Grčka, od 181,2 posto BDP-a, Italija, od 134,8 posto, Portugal, od 122,2 posto, Cipar, od 100,6 posto, te Belgija, od 100 posto, Francuska, od 98,4 posto i Španjolska, od 97,6 posto. Najniži je pak udio javnog duga u BDP-u na kraju prošle godine bilježila Estonija, od 8,4 posto. Slijede Luksemburg s 21 posto, Bugarska s 22,3 posto, Češka s 32,6 posto, Litva, s 34,1 posto i Danska, s 34,2 posto.

Na razini EU-a i eurozone udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen u odnosu na godinu ranije. U EU je u 2018. skliznuo na revidiranih 80,4 posto BDP-a, s 82,1 posto u godini ranije, a u eurozoni na revidiranih 85,9 posto, s 87,8 posto.