Hrvatska najviše izvozi šećer i ribu

Proizvodnja hrane sve je više izvozno orijentiran sektor koji postiže već treću godinu zaredom visoke stope rasta u izvozu, navela je Zvjezdana Blažić, neovisna konzultantica, Geja savjetovanje d.o.o. za Poslovni dnevnik i Agrobiz u svojoj analizi vanjskotrgovinske razmjene sektora poljoprivrede i prehrambene industrije.

Blažić navodi da je proizvodnja hrane jedan od značajnijih sektora hrvatskog gospodarstva i zbog strateške važnosti osiguranja dovoljnih količina zdrave, ali i velikog broja zaposlenih.

“Uz to, golem je i broj srednjih i malih poduzeća, a proizvodnja hrane pokazuje sve veću izvoznu orijentiranost i sve bolje rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Od 2014., naročito u 2015. i 2016., u sektoru proizvodnje hrane imamo pozitivne trendove u izvozu. U 2015. godini konačno je nakon proteka cijelog desetljeća izvoz rastao toliko snažnije od uvoza da je deficit u robnoj razmjeni hrane i pića pao za skromnih 17 milijuna eura. No i dalje je deficit bio visokih 917,5 milijuna eura. Da bi se takav minimalni pozitivni trend dogodio, bio je potreban snažni rast izvoza od 240 milijuna eura ili čak 17,9 posto, pri čemu smo izvezli hrane i pića za 1576 milijuna eura. Ali i uvoz je dalje rastao za značajnih 9,6 %, te je uvoz hrane narastao na 2547 milijuna eura. Važno je da se 2016. godine nastavlja trend rasta izvoza koji je veći od rasta uvoza. Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je velik, ali se ipak polako smanjuje”, navodi Zvjezdana Blažić.
Smanjen deficit

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku vanjskotrgovinskom razmjenom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatske u razdoblju siječanj - rujan 2016. godine ostvaren je deficit u iznosu od 746,3 milijuna eura. U razdoblju siječanj - rujan 2016. godine vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 1,3 milijardi eura, dok je vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila 2,0 milijarde eura. “Promatrano u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, vrijednost izvoza povećana je za 12,4 %, tj. za 138,2 milijuna eura, a vrijednost uvoza povećana je za 4,8 % ili za 91,3 milijuna eura. Promatrano u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u prvih devet mjeseci 2016., deficit je smanjen za 5,9 % (u apsolutnom iznosu ostvaren je pad deficita za 46,9 milijuna eura). Stupanj pokrivenosti uvoza izvozom iznosi 62,65 % i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećan je za 4,25 postotnih bodova. Udio izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ukupnoj robnoj razmjeni također raste te s 13,15 % u 2015. godini povećan na 14,24 % u prošloj godini”, kaže Zvjezdana Blažić i dodaje da udio uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ukupnom robnom uvozu istovremeno stagnira te iznosi 13,8 % te da se vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitno se poboljšala u posljednje tri godine.

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvaruje dvoznamenkasti rast u svakoj od prethodne tri godine. Izvoz prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda je od 2013. naraslo s 1,2 milijarde eura na 1,75 milijardu eura, koliko se očekuje u 2016. godini. U tri godine izvoz je narastao za više od 500 milijuna eura na godišnjoj razini. To je povećanje od 45 % u tri godine.

- Kada smo ulazili u EU, nije bilo ni jedne analize koje je prognozirano takve stope rasta izvoza u ovom sektoru. A i sami poduzetnici su bili izrazito skeptični pogotovo jer su se na glavnim izvoznim tržištima zemalja CEFTA-e nakon ulaska RH u EU bitno pogoršali uvjeti u izvozu. Visina uvoznih carine, prelevmani itd. Ali situacija se bitno promijenila, glavno izvozno tržište više nije Bosna i Hercegovina, nego se značajan rast izvoza postiže u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj i Austriji. Izvoz u Italiju je samo u 2016. godini narastao 63 % i u prvih devet mjeseci znatno nadmašio vrijednost ostvarenu u cijeloj prošloj godini. S druge strane, izvoz u zemlje CEFT-a kontinuirano pada. U 2016. primjetan je pad izvoza u Srbiju, i to više od 15 % u odnosu na godinu prije - kaže Blažić.
Izvozimo i pivo

Kod uvoza i dalje se najviše uvozi iz Njemačke, Italije, Slovenije, Mađarske, Nizozemske, Poljske i Austrije. Iz zemalja koje imaju vrlo snažnu poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju i na vrhu su po pokazateljima konkurentnosti u EU, uvozimo najviše hrane. Tako da je nužnost povećati našu produktivnost kako bi i na domaćem tržištu, ali i u izvozu mogli konkurirati proizvodima iz tih zemalja. Najveći deficit u razmjeni proizvoda hrane ostvarujemo s Njemačkom, Nizozemskom i Poljskom. Iako je interesantno da nam uvoz iz Poljske u prvih devet mjeseci ove godine pada u odnosu na 2015. Nakon trogodišnjeg razdoblja našeg članstva u EU mogli bi zaključiti da ima proizvoda s kojima u kontinuitetu postižemo dobre izvozne rezultate. To je prije svega šećer, zatim proizvodi ribarstva, akvakulture i marikulture te pripremljena i konzervirana riba. Kod tih proizvoda vrijednost izvoz na godišnjem nivou se penje preko 100 milijuna eura. Zatim su tu žitarice i to najviše pšenica, a onda i kukuruz. Među značajnijim izvoznim proizvodima su umaci i pripravci za umake, začini, gdje pripada vegeta i gdje ostvarujemo u devet mjeseci 2016. godine više od 43 milijuna eura vrijednost izvoza. Zatim se među proizvodima koje značajnije izvozimo nalaze pivo, vode mineralne i izvorske, proizvodi za prehranu dojenčadi i male djece, čokolade, pripravci koji se koriste u prehrani životinja, cigarete, uljena repica itd.