Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2011

Hrvatska nema više 7, nego 20 posto visokoobrazovanih

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Hrvatska nema više 7, nego 20 posto visokoobrazovanih

Prema statistikama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u 2011. godini imamo 20 posto visokoobrazovanih u populaciji od 25 do 64 godine. Podatak se drastično razlikuje od onog iz posljednjeg popisa stanovništva prije 10 godina, kada je izbačena šokantna informacija o tek oko sedam posto Hrvata s diplomom. Tada se, međutim, koristila druga metoda koja je promatrala ukupnu populaciju, a ne radno aktivno stanovništvo. Uz to, brojale su se isključivo sveučilišne diplome, dok europska praksa pod visokim obrazovanjem smatra i završenu visoku ili višu školu, odnosno stručni studij. »Nova metodologija koju je koristilo Ministarstvo je dobra i koriste ju europske zemlje, promatrajući postotak visokoobrazovanih među radno aktivnim stanovništvom, dakle od 25 do 64 godine. Po toj istoj metodologiji, koju europske zemlje koriste kako bi se mogle međusobno uspoređivati, prije 10 godina imali smo 16, a ne sedam posto visokoobrazovanih«, kaže rektor Sveučilišta u Zagrebu, pregovarač za poglavlje Znanost i obrazovanje Pero Lučin.

»Stari podatak od sedam posto pokazao se krivim, jer je potrebno uzeti u obzir postsekundarno obrazovanje populacije, odnosno sve ono što je više od srednje škole«, objašnjava Lučin. Brojka od 20 posto čini mu se realna budući da se i populacija studenata popela na blizu 200.000 (prije samo šest godina imali smo jedva 152.000 studenata), a u posljednjih 10 godina otvoren je velik broj visokih škola i veleučilišta. Zbog toga je, primjerice, 2001. godine prvu godinu studija upisalo oko 44.000 studenata, a 2008. godine upisalo ih se 10.000 više. Međutim, od 50.000 upisanih 2007. godine, njih 11.000 bili su ponavljači. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj je oko 1300 studijskih programa na 130 visokih učilišta - sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. U posljednjih pet godina otvorena su čak 32 visoka učilišta, većinom državna veleučilišta (stručni studiji) i privatne visoke škole. U tri godine, od 2006. do 2008., po Hrvatskoj je pootvarano nevjerojatnih 25 veleučilišta, visokih škola i sveučilišta, pa se danas može studirati u četrdesetak gradova.

Brojkom od 20 posto visokoobrazovanih Hrvatska se bliži prosjeku Europske unije od 25 posto. Lučin kaže da imamo vrlo sličan postotak srednjoškolaca, njih oko 70 posto, koji nakon srednje škole upisuju studij. Međutim, efikasnost studiranja i dalje je premala - studenti, unatoč Bolonji i modelu tri plus dvije godine studija, predugo studiraju. Istraživanja prije pet godina pokazala su da u roku diplomira tek oko 20 posto studenata u Hrvatskoj, dok svoj studij uopće uspije završiti oko 40 posto upisanih.
»Očekivalo se da će Bolonja povećati efikasnost, što se i dogodilo, no ne u postotku koji sam očekivao«, kaže Lučin. Sveučilište u Rijeci došlo je do toga da 45 posto upisanih završi svoj studij u roku, što, prema rektoru, još uvijek nije zadovoljavajuće.
Koji će podatak o broju visokoobrazovanih biti izbačen nakon novog popisa stanovništva? Lučin vjeruje da će se tada dobiti realna brojka, jer će popis stanovništva izbaciti podatke po dobnim grupama, nakon čega će se lako izračunati koliko imamo visokoobrazovanih među radno aktivnim stanovništvom.

Podaci Ministarstva znanosti govore da svake godine sveučilišta, veleučilišta i visoke škole završi oko 10.000 studenata. Sada kada se podaci polako bliže europskim prosjecima, javlja se novi problem - koliko Hrvatska uspije iskoristiti visokoobrazovni kadar, odnosno koliko diploma i svjedodžbi visokih škola na tržištu nema značaj, jer je poslodavci ne trebaju ili ne priznaju.


Komentari članka

Vezani članci

Prijateljice pokrenule kamp koji dokazuje kako je i matematika zabavna

07.06.2021.

Kamp namijenjen djeci od 6-10 godina traje deset dana, a maksimalni kapacitet je 40 djece.

Ivica Kisić: Hitno uvesti minimalne prinose po jedinici površine da zaštitimo prave proizvođače

03.06.2021.

Država bi pri dodjeli poljoprivrednog zemljišta trebala favorizirati one koji će se obvezati na stvaranje dodane vrijednosti i veće zaposlenosti po jedinici obradive površine, kaže novi dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc. Ivica Kisić.

Hrvatske studentice u svjetskom finalu L'oréalovog natjecanja

17.05.2021.

"Naš je cilj bio da ovom aplikacijom i posebno razvijenom kolekcijom kozmetičkih proizvoda promijenimo perspektivu iskustva šminkanja. Slabovidne i slijepe osobe ne smiju biti isključene iz svijeta ljepote, što smo im ovom aplikacijom pokušale približiti

Ante Gulin: Prije me zanimalo hakiranje, ali je razvijanje softvera uzbudljivije od traženja sigurnosnih propusta

14.05.2021.

Ante Gulin zaposlen je kao Head of Development u IoT startupu Spotsie, koji je nastao pod okriljem grupacije Agency04. Tamo se zaposlio prije kraja srednje škole, a nije zbog svog dotadašnjeg iskustva uopće nije smatrao da mu za posao developera treba vis

Finini razvojni centri kao odskočna daska za studente informatike i računarstva

28.04.2021.

Fina već dvije godine strateški pozicionira svoje centre tehnologije i znanja u sredinama u kojima postoje fakulteti informatike i računarstva, kako bi privukla buduće eksperte dok još studiraju, ali i pomogla njihovom zapošljavanju u sredini u kojoj žive

Tag cloud

  1. 2115 članka imaju tag hrvatska
  2. 2210 članka imaju tag turizam
  3. 1395 članka imaju tag izvoz
  4. 1628 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1133 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 939 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 431 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 516 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 397 članka imaju tag eu fondovi
  25. 313 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici