Hrvatska ribarska flota sve je modernija i bolja

Hrvatska ribarska flota ulovila je u 2008. godini nešto više od 49.000 tona ribe, što je za 3000 tona više nego godinu ranije. Od toga je bilo 41.000 tona plave ribe (39.000 tona u 2007.), a svemu tome treba pridodati i 5000 uzgojenih tuna te 4000 lubina i komarča te 3500 školjkaša, također sve iz uzgoja.

Hrvatska ribarska flota trenutačno ima oko 300 većih brodova i 700 brodica, a u posljednjih je nekoliko godina uz pomoć države sagrađeno petnaestak novih brodova, ponajviše dužine od 30 do 40 metara koji mogu i na otvoreno more, dosad uglavnom »rezervirano« za moćnu talijansku ribarsku flotu.

Predsjednik Ceha ribara Hrvatske Ante Fabijanić nam je rekao da je sedam priobalnih županija nedavno odredilo lučice i luke za iskrcaj ulova s ribarskih brodica i brodova. Tako će ulov sada brže stizati do krajnjega kupca, odnosno prerađivača. Svaka županija odredila je nekoliko desetaka iskrcajnih mjesta za ribarske brodove, primjerice na području Zadarske županije određeno je šest mjesta za pristajanje velikih brodova i 40 za male brodice. Fabijanić naglašava da su te luke i lučice određene privremeno za iskrcaj ribe; odnosno, nakon dvije godine obavljanja te djelatnosti u njima pokazat će se jesu li dobro odabrane, tj. odgovaraju li ribarima.

Da su luke i lučice za iskrcaj ribe dosad bile veliki problem za naše ribare, svjedoči i nedavni primjer sa zadarskog područja gdje se na jednom brodu pokvarilo 10 tona inćuna jer se ulov nije mogao iskrcati na vrijeme. Ribar je pretrpio štetu od najmanje 100.000 kuna, a u preradi bi ta riba postigla nekoliko puta višu cijenu. Trenutačno se inćun otkupljuje po osam do 12 kuna za kilogram, ovisno o njegovoj veličini. Istodobno ga Talijani otkupljuju od nas po 0,80 do 1,20 eura.

Na hrvatskoj je obali posljednjih nekoliko godina otvoreno nekoliko većih pogona za soljenje ribe, srdela i inćuna, a kako je rekao jedan od suvlasnika riječke tvrtke Ugor Ive Bočina, Talijani su nas naučili kako loviti, skladištiti i prerađivati ribu te cijeniti inćuna. Naime, ranije je u Hrvatskoj srdela bila puno cjenjenija (i skuplja) od inćuna, dok je danas obrnuto.

Hrvatska ribarska flota sve je modernija, a stariji brodovi uglavnom su obnovljeni, uključujući prvi tunolovac na Jadranu »Pobjednik« iz Kali sagrađen 1936., koji je pod zaštitom Unesca kao kulturna baština. Naravno, na tom tunolovcu nema skoro nijednog dijela iz davne 1936. nego mu je ugrađena moderna oprema. Fabijanić napominje da Hrvatska trenutno ima flotu od oko 130 brodova za izlov plave ribe, od kojih je tridesetak novih i novijih polovnih, a dobar dio ulova tih brodova otkupe uzgajivači tuna. Tune se hrane i haringama, ali im je meso puno kvalitetnije, što znači i skuplje, ako ih se hrani sitnom plavom ribom iz Jadrana.

U posljednje vrijeme ribari dobar dio svog ulova prodaju velikim trgovačkim lancima koji tu ribu nude svježu.

Što se tiče prerade ribe, naši ribari kažu da je uključivanje Podravke u taj posao donijelo puno reda i mira na ribarsko tržište. Razlog je vrlo jasan, Podravka otkupljuje velike količine te redovito plaća, na što ribari nisu navikli, jer su na njihovoj muci masno zarađivali i još zarađuju brojni trgovci ribom. Ako se pitamo zašto na našim ribarnicama uglavnom caruje smrad, a ne miris mora i svježe ribe kao nekad, onda treba reći da su za to krivi trgovci ribom koji je nerijetko prodaju sve dok se ne pretvori i trulu masu. Naravno da bi tu reda trebale uvesti nadležne inspekcijske službe.

Podravka je u 2008. preradila 3500 tona srdela i 500 tona plavica. Zanimljivo je napomenuti da tvrtke za soljenje ribe, primjerice Krajan s Krka i Ostrea iz Benkovca muku muče s osiguravanjem dovoljnog broja radnica za soljenje i konfekcioniranje ribe. Unatoč primamljivim plaćama, nikome se ne čisti riba.

Sufinancirana gradnja novih brodova
Hrvatski ribari grade sve više novih brodova, i to uz pomoć države. Nedavno su u brodogradilištu Kraljevica u more porinute dvije dvadesetčetverometarske koče »Beli« i »Nebeski« za naručitelje iz Velog Lošinja i Rijeke. Svaki taj brod je vrijedan 1,4 milijuna eura, a država pritom gradnju sufinancira s 30 posto bespovratnih, vlasnik broda mora osigurati 10 posto iznosa, a ostalo je kredit HBOR-a ili neke poslovne banke, najčešće uz dva posto kamata na rok otplate od 15 godina, uz dvije godine počeka.

Hrvatska i Italija zajedno protiv konkurencije
Na Međunarodnom sajmu ribarstva u Anconi početkom svibnja sastali su se predstavnici hrvatskih i talijanskih ribara spremni da se dogovore o zajedničkoj zaštiti Jadranskog mora i morskih organizama u njemu te da na europskom tržištu nastupe zajedno u borbi protiv konkurencije, i to novim 'brandom' - jadranskom ribom. Na europsko tržište svakodnevno stiže svježa riba iz cijelog svijeta, i to po osjetno nižim cijenama nego što je jadranska. Tako će i ovog ljeta mnogi hrvatski ugostitelji prodavati svojim gostima plemenitu svježu ribu iz Maroka, Senegala, Španjolske, Norveške i Francuske, a po cijeni jadranske.

U Jadranu ugroženo 120 vrsta ribe
Grabežljivost ljudi kumovala je ugroženosti ribe. U Jadranu je tako ugroženo oko 120 vrsta ribe koje su svrstane u šest skupina. Među ugroženima su nekoliko vrsta raža, kovač, zubatac, škarpina, lubin, pit, grdobina, šarag, morski psi modrulj i kostelj te mačka mrkulja.