Hrvatska u regiji 'obara' po imovini građana, ali i dugu

Hrvatski građani najbogatiji su među svim susjedima u regiji koji nisu u EU. Druga strana iste medalje, nažalost, glasi da je osim po privatnoj imovini Hrvatska i neslavni lider po visini duga, pokazuje Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report). Tradicionalno, najprosperitetnije se živi u Švicarskoj čija je prosječna bruto financijska imovina iznosi 214.790 eura. Iako možda ne stojimo loše u regiji, sa 9724 eura bruto imovine po glavni stanovnika, Hrvatska je čak 22 puta lošija od Švicarske! Inače, na svjetskoj listi plasirali smo se na 31. mjesto.

Allianz je u svojem izvješću zemlje podijelio u tri grupe, a Hrvatska se nalazi u skupini srednje bogatih čiji prihod iznosi između 75 posto i 150 posto prosječnoga svjetskog prihoda, odnosno među države u kojima je prosječna neto financijska imovina po stanovniku veća od 4500 eura. S imovinom od 9724 eura Hrvatska je predvodnica u regiji zemalja istočne Europe koje nisu članice EU. Primjerice, znatno iza Hrvatske nalaze se Turska s nešto manje od 3000 eura po stanovniku, te Rusija sa 2570 eura. Prosječno bogatstvo hrvatskoga građanina znatno je palo prošle godine, čak 11,2 posto. Nakon tog smanjenja neto financijska imovina u 2011. bila je šest posto niža od rekordne vrijednosti koju je dosegla prije krize 2007. godine. Allianz u izvješću naglašava da, promatra li se još širi vremenski okvir, rast financijske imovine u Hrvatskoj od 4,7 posto koliko je iznosila godišnja stopa od 2000. ukazuje da je bliži njemačkom nego regionalnom prosjeku, jer je regija istočne Europe rasla 11,6 posto. To je posljedica činjenice da je u stopu s imovinom rastao i privatni dug. "Hrvatska je tu prva u regiji s dugom od 4240 eura po stanovniku ili 41,1 posto BDP-a. Znači da je dug kućanstava znatno iznad prosjeka članica EU iz istočne Europe koji iznosi 35,9 posto BDP-a", stoji u izvješću.Intrigantan podatak u izvješću, koji će bez sumnje izazvati brojne polemike, broj je vrlo bogatih. Uzme li se kriterij da najvišu stepenicu bogatstva čini imovina od 26.800 eura, zaključak je da je u Hrvatskoj bogato 400.000 ljudi ili oko desetine stanovništva.

Na globalnoj se pak razini može zaključiti da je oporavak financijske imovine nakon 2008. naglo zaustavljen prošle godine. Neto financijska imovina porasla je samo 0,6 posto u 2011., što je iznimno lošije od visokih stopa rasta od 7,8 posto u 2009. i 9,7 posto u 2010. Taj razočaravajući trend, napominje Allianz, posljedica je slabog rasta bruto financijske imovine. Premda je globalna imovina premašila prag od 100 bilijuna eura dosegnuvši 103,3 bilijuna, rast je iznosio tek 1,6 posto. Valja primijetiti da je među svim klasama imovine primjetan najveći rast bankovnih depozita. Samo u prošloj godini štediše diljem svijeta povećale su svoju štednju u bankama za više od 6 posto ili za 2 bilijuna eura.