Hrvatska u zlatnoj sredini prema profitabilnosti banaka

Kada bi rezultati poslovanja hrvatskih banka bili jedini mjeritelj gospodarskih prilika u našoj zemlji, onda bi ona bila pravi ulagački eldorado. Dok gospodarski subjekti još uvijek, opterećeni nedaćama krajem 2008. godine započete gospodarske recesije, u svojim poslovnim skorovima bilježe gubitke, hrvatske banke, nakon izvjesnog zatišja ponovno ostvaruju visok rast dobiti, a to, nema ni potrebe detaljnije objašnjavati, plaćaju njezini taoci - građani i gospodarstvo.

Prema najsvježijim podacima Hrvatske narodne banke, neto-dobit hrvatskih banka u prvih pet mjeseci skočila je 1,91 milijardu kuna. U odnosu na isto razdoblje lani, zarada banaka je 17,8 posto viša. Aktiva domaćeg bankarskog sustava približila se iznosu od 400 milijardi kuna. U samo mjesec dana ona je porasla s 391,5 na više od 398 milijardi kuna. Banke ponovno posluju kao da krize i nije bilo. Samo u svibnju krediti građanima povećani su za čak 2,5 milijardi kuna, a porast bilježe čak i krediti za kupnju automobila. Bankarima nikako ne ide u prilog da se objavljuju podaci prema kojima one u Hrvatskoj ostvaruju dobit “guleći” svoje klijente, za razliku od njihovih matičnih tržišta, u zemljama EU, gdje su kamate na kredite i građanima i gospodarstvu osjetno niže. Potaknut mnogim bombastičnim naslovima o profitabilnosti domaćih banaka, ekstrazaradama na našim građanima te rastu dobiti čak i u krizi, portal moj-bankar.hr odlučio je istražiti koliko su stvarno usluge naših banaka skupe u odnosu na ostala regionalna tržišta, odnosno je li istina da hrvatski bankari zarađuju ekstraprofite.

Istraživanje je, naime, pokazalo da nas često ozbiljnije strane studije upozoravaju na pravo stanje stvari u državi ili regiji te kako stojimo u usporedbi sa susjedima ili ostatkom svijeta. Tako najnovija studija MMF-a nedvojbeno ukazuje na činjenicu da je profitabilnost banaka naše (šire) regije najlošija u usporedbi s ostalim dijelovima svijeta. Podaci iz 2007. govore da su bankarski sustavi čak 9 od 13 zemalja regije vlasnicima osiguravali povrat iznad 10 posto. Riječ se o takozvanom prinosu na kapital (engl. ROE-return on equity). Zadnji podaci za 2010. pokazuju drastičan pad: samo su Poljska i Turska prešle 10 posto. Takav trend nije primijećen u ostalim zemljama u razvoju, jer Azija ima prosječan ROE oko 15 posto, a Afrika i Latinska Amerika oko 20 posto. U 2010. godini rang profita bankarskih sustava u regiji kretao se od nevjerojatnih -27 posto u Crnoj Gori, pa do relativno visokih 17 posto u Turskoj. Hrvatska se nalazi oko sredine tog velikog raspona s prihvatljivih 7 posto. To je i dalje pad od 4 posto, jer smo u predrecesijskoj 2007. imali 11 posto. Bolje od nas su Makedonija, Albanija i Bugarska, uz prije spomenute rekordere - Poljsku i Tursku. Bankarsko tržište Srbije, koja ima sličnu strukturu stranih vlasnika, ostvarilo je profitabilnost od 6 posto. Zanimljivo je, ističe se dalje u analizi, da su politički eksperimenti Orbanove vlade ostavili traga na mađarskim bankama (ROE samo 1,3 posto), a bez željenih rezultata i olakšanja građanima Mađarske.

Sudeći prema ovoj studiji, Hrvatske banke relativno dobro stoje u odnosu na okruženje, ali se ne može reći da je profitabilnost (pre)visoka. Dok pet zemalja regije ima mnogo bolje rezultate od naših, uvriježeno mišljenje građana o bankarskoj ekstra zaradi ne stoji, pokazuje studija.