Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Pro 2018

Hrvatska uvodi euro. Znate li uopće koliko je ta valuta važna i može li s globalnog trona skinuti dolar?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: N.S.  

Hrvatska uvodi euro. Znate li uopće koliko je ta valuta važna i može li s globalnog trona skinuti dolar?

Hrvatska će u idućih nekoliko godina, ako sve bude po planu i programu, uvesti euro. Ući ćemo tako u ekskluzivan klub najrazvijenijih zemalja koje zarađuju, plaćaju i štede u euru. No jedan od naših čitatelja zapitao se znamo li mi uopće da je američki dolar dominantna valuta u svijetu i da se puno više plaćanja vrši u dolarima, a ne u eurima. Znači li to što za nas, pita se

Namjera uvođenja eura digla je puno prašine u Hrvatskoj, pa je ponukala i ovog čitatelja da zabrinuto reagira zbog enormne količine dolara u opticaju. Znači li Hrvatskoj i našim sugrađanima što informacija da u cijelom svijetu više od 60 posto svih deviznih rezervi otpada na dolare u kontekstu uvođenja eura? Taj podatak zapravo ne mijenja ništa, no prije usporedbe snage globalnih valuta treba objasniti neke osnovne pojmove.

Američki dolar glavna je svjetska rezervna valuta. Naziva se rezervnom jer vlade, središnje banke i ostale institucije diljem svijeta drže značajne količine deviza i to nazivaju međunarodnim pričuvama. Te se pričuve troše u međunarodnim transakcijama i investicijama, tvrtke svoje rezerve koriste za plaćanje uvozne robe (nafte ili automobila), a rezervne valute nakupljaju se pretežito izvozom - primjerice kad hrvatska tvrtka izvozi robu u Njemačku, ona za tu robu dobiva eure koji tako ulaze u našu zemlju.

Oko 63 posto svih deviznih rezervi u svijetu odnosi se na dolare i to se prije svega može zahvaljujući činjenici da je SAD supersila s ekonomijom i financijskim tržištima toliko jakim i likvidnim da mogu u gotovo svakom trenutku progutati goleme investicije i pozajmljivati novac uz niske kamate. Osim toga, SAD se smatra sigurnom i uređenom zemljom, zbog čega su ulagači voljni kupovati njihove državne obveznice i ostale vrijednosne papire.

Euro, s druge strane, postoji tek 20 godina i, za razliku od SAD-a, u Europskoj uniji ne postoji jedinstveno obvezničko tržište, već ulagači mogu kupovati obveznice pojedinih zemalja - Njemačke, Italije, Francuske i ostalih - zbog čega su Amerikanci u velikoj prednosti. Dodatno, SAD ima jedan državni proračun, ekonomsku politiku, porezni i pravosudni sustav, dok svaka članica eurozone diktira svoja pravila. U globalnim rezervama euro sudjeluje s 20 posto udjela.

Iduće snažne rezervne valute su japanski jen i britanska funta (s udjelima od oko pet posto), potom kanadski i australski dolar i kineski juan (s oko dva posto udjela svaki) te švicarski franak s udjelom manjim od jedan posto.

Najjednostavnije rečeno, bankari biraju koja im je omiljena rezervna valuta i to najviše ovisi o snazi i stabilnosti ekonomije u kojoj se primarno koristi. Kako Hrvatska nikada nije imala značajnu trgovinsku razmjenu sa SAD-om, već su nam glavni trgovinski partneri Italija i Njemačka (obje članice eurozone), logično je da je oko 80 posto domaćih rezervi u eurima, dok tek 15 posto otpada na dolare.

Dodatno, čak je 80 posto sve domaće štednje u bankama ovog trenutka izraženo u eurima, što samo po sebi dovoljno ilustrira povjerenje građana u zajedničku valutu. Dolar nam, s druge strane, nikad nije bio posebno zanimljiv jer se sa SAD-om nikad nije jako trgovalo, dok je prije postojanja eura Hrvatskom dominirala njemačka marka, koju se rado kupovalo zbog nepovjerenja u domaće valute - jugoslavenske i hrvatske dinare, ali i kunu.


Komentari članka

Vezani članci

"Putujući" 16. Euro donijet će znatno manje prihode svima

15.06.2021.

Utakmicom Turske i Italije u Rimu, u petak navečer počelo je 16. Europsko nogometno prvenstvo. Specifično zbog mnogo razloga, između ostaloga i činjenice da je prvo koje se igra u neparnoj godini, ali i zbog specifičnih uvjeta u kojima će se održati, a zb

Imate glavobolju zbog uvođenja eura? Doznali smo kada će u trgovinama biti istaknute dvostruke cijene i zašto ćete plaćati u kunama, a ostatak dobiti u eurima

14.06.2021.

Hrvatska planira uvesti euro već od 1. siječnja 2023., što znači da bismo se uskoro mogli početi privikavati na novu valutu i sve komplikacije koje dolaze s njom. Prelazak s jedne na drugu valutu iznimno je težak i mukotrpan proces koji zadaje glavobolje

Iako rad na daljinu i digitalni rad nisu novi fenomeni, pandemija ih je pogurala u područjima u kojima su se prethodno malo koristili

08.06.2021.

Iako se proširio na mnoga zanimanja i sektore, rad na daljinu i dalje je dominantan među visokoobrazovanim radnicima koji imaju vrlo razvijene digitalne vještine

Preporuke EK - Hoće li se gubitašima iz 2020. i 2021. vratiti porez na dobit iz 2019. i 2018.?

01.06.2021.

Uza sve potpore koje država daje za održavanje gospodarstva tijekom gotovo godinu i pol teško je očekivati da će u državnom proračunu naći novca za novi oblik državne pomoći poduzetnicima u obliku retroaktivnog umanjenja porezne osnovice iz prijašnjih fis

Pad proizvodnje mlijeka u Francuskoj: Mljekari u mirovini, a mlade ne zanima

04.05.2021.

Trećina francuskih mljekara i proizvođača mliječnih proizvoda planira smanjiti ili obustaviti proizvodnju u narednih pet godina, uglavnom zbog neisplativosti.

Tag cloud

  1. 2115 članka imaju tag hrvatska
  2. 2210 članka imaju tag turizam
  3. 1395 članka imaju tag izvoz
  4. 1628 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1133 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 939 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 431 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 516 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 397 članka imaju tag eu fondovi
  25. 313 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici