Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Stu 2026

Hrvatske kompanije najbrže rasle u regiji, ali sav uzlet nose dva imena

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Antonija Knežević  

Hrvatske kompanije najbrže rasle u regiji, ali sav uzlet nose dva imena

Slovenija s gotovo upola manje stanovnika ima jednak broj kompanija na regionalnoj ljestvici, ali veće ukupne prihode i dobit

Hrvatske kompanije koje su se našle među stotinu najvećih u jugoistočnoj Europi ostvarile su u 2025. godini najveći rast ukupnih prihoda među predstavnicima pet vodećih gospodarstava regije. Prema Liderovu izračunu na temelju novog izdanja ljestvice SEE Top 100, koju objavljuje SeeNews, jedanaest hrvatskih kompanija ostvarilo je ukupno 18,47 milijardi eura prihoda, što je 9,1 posto više nego godinu prije.

Time su hrvatske kompanije nadmašile predstavnike Srbije, čiji su prihodi porasli za 6,9 posto, i Rumunjske, u kojoj je zabilježen rast od 3,9 posto. Istodobno su kompanije iz Slovenije ostvarile pad prihoda od 4,2 posto, a one iz Bugarske od 5,5 posto.

Riječ je o zbroju prihoda kompanija uvrštenih na ovogodišnju ljestvicu i njihovih usporednih rezultata za 2024. godinu, a ne o pokazatelju poslovanja svih poduzeća u pojedinoj državi.

Dvije kompanije zaslužne za gotovo sav rast
Snažan ukupni rezultat hrvatskih kompanija zapravo počiva na tek dva energetska trgovca. Prvo plinarsko društvo (PPD) i D. Trading zajedno su donijeli gotovo 1,47 milijardi eura novih prihoda, što čini nevjerojatnih 95,7 posto ukupnog rasta svih jedanaest domaćih predstavnika na ljestvici.

Predvodnik tog skoka je PPD, čiji su prihodi porasli za 66,8 posto, sa 1,44 na 2,40 milijardi eura. Taj mu je uzlet donio skok s 52. na 23. mjesto u regiji, čime je postao druga najjača hrvatska kompanija, odmah iza Ine.

Još snažniji relativni skok zabilježio je D. Trading, hrvatska kompanija u sastavu ukrajinske energetske grupacije DTEK. S dvostruko većim prihodima, koji su s 506,9 milijuna skočili na 1,01 milijardu eura, tvrtka je prvi put probila granicu među stotinu najvećih u regiji. Time se pozicionirala na 93. mjesto na ljestvici.

Bez tih dviju kompanija ukupni prihodi preostalih devet hrvatskih predstavnika porasli bi tek 0,4 posto. Među njima su i kompanije čiji su prihodi pali. INA je ostvarila 3,77 milijardi eura prihoda, 1,2 posto manje nego godinu prije, ali je zadržala 11. mjesto na regionalnoj ljestvici i poziciju najveće hrvatske kompanije. Hrvatska elektroprivreda zabilježila je pad prihoda od 15,5 posto, na 2,31 milijardu eura, a Konzum Plus od 5,7 posto, na 1,91 milijardu eura.

S druge strane, rast prihoda ostvarili su Lidl Hrvatska, Petrol, Pliva Hrvatska, Spar Hrvatska, Plodine i Hrvatski Telekom.

Hrvatska profitabilnija od Rumunjske i Bugarske
Iako je po rastu prihoda Hrvatska zauzela prvo mjesto među pet promatranih gospodarstava, po profitabilnosti se nalazi na trećem.

Jedanaest hrvatskih kompanija ostvarilo je u 2025. ukupno 835 milijuna eura neto dobiti, što u odnosu na njihove prihode daje neto profitnu maržu od 4,5 posto.

Nešto profitabilnije bile su slovenske kompanije. Njihovih jedanaest predstavnika ostvarilo je ukupno 1,07 milijardi eura neto dobiti i profitnu maržu od 4,9 posto.

Hrvatske kompanije, međutim, bile su profitabilnije od rumunjskih, koje su uz 4,21 milijardu eura neto dobiti ostvarile maržu od 3,8 posto, te bugarskih, čija je ukupna dobit iznosila 619 milijuna eura, uz maržu od samo tri posto.

Uvjerljivo najvišu profitnu maržu, od čak 10,6 posto, ostvarilo je trinaest srpskih kompanija na listi. Njihova ukupna neto dobit dosegnula je 2,27 milijardi eura. No taj rezultat zahtijeva dodatno objašnjenje.

Naime, dvije rudarske kompanije u kineskom vlasništvu, Serbia Zijin Mining i Serbia Zijin Copper, zajedno su ostvarile čak 1,67 milijardi eura neto dobiti. To je gotovo dvostruko više od ukupne dobiti svih jedanaest hrvatskih predstavnika na ljestvici.

Te dvije kompanije zaslužne su za više od 73 posto ukupne dobiti srpskih predstavnika. Kada bi se one izuzele iz izračuna, profitna marža preostalih jedanaest kompanija iz Srbije iznosila bi samo 3,5 posto, manje od hrvatskih 4,5 posto.

Među hrvatskim kompanijama najprofitabilnija je Pliva Hrvatska, s neto dobiti od 199,4 milijuna eura, ispred Ine sa 152,3 milijuna i Hrvatskog Telekoma sa 139,1 milijun eura.

Slovenija ima veće i raznovrsnije kompanije
Usporedba otkriva i značajne razlike u strukturi najvećih kompanija pojedinih zemalja.

Iako su hrvatski predstavnici ostvarili najveći rast prihoda, po njihovoj ukupnoj vrijednosti Hrvatska i dalje zaostaje za Slovenijom. Slovenija također ima jedanaest kompanija na ljestvici, ali one su u 2025. ostvarile 21,87 milijardi eura prihoda, približno 3,4 milijarde više od hrvatskih predstavnika.

Posebno je zanimljiva struktura slovenskih kompanija. Energetika je i ondje najzastupljenija, s Petrolom, Holdingom Slovenske elektrarne, GEN-I-jem i Geoplinom, koji zajedno ostvaruju gotovo polovicu prihoda slovenskih predstavnika.

No za razliku od Hrvatske, Slovenija ima i snažniju zastupljenost industrijskih kompanija. Među njezinim najvećim poduzećima nalaze se farmaceutske kompanije Krka i Lek, proizvođač kućanskih aparata Gorenje te metaloprerađivački Impol. Te četiri kompanije ostvaruju ukupno 7,66 milijardi eura prihoda, odnosno približno 35 posto prihoda slovenskih predstavnika.

Osobito se ističu Krka i Lek, koje su zajedno ostvarile gotovo 500 milijuna eura neto dobiti. To je približno 2,5 puta više od dobiti Plive.

Rumunji čine polovicu liste
Uvjerljivo najviše predstavnika na regionalnoj ljestvici ima Rumunjska. Njezina 51 kompanija ostvarila je ukupno nešto više od 110 milijardi eura prihoda, odnosno više od polovice prihoda svih stotinu kompanija.

Za razliku od Hrvatske i Slovenije, u kojima je energetika najveći izvor prihoda kompanija na ljestvici, u Rumunjskoj prvo mjesto zauzima trgovina.

Čak šesnaest rumunjskih predstavnika posluje u trgovini na veliko i malo, a zajedno ostvaruju 37,82 milijarde eura prihoda, odnosno 34,4 posto ukupnih prihoda rumunjskih kompanija. Među njima su Lidl, Kaufland, Carrefour, Mega Image, Profi, Dedeman i Metro, kao i ljekarnički i distributerski lanci.

Rumunjska ima i deset kompanija iz naftnog i plinskog sektora, među kojima se ističu OMV Petrom, Rompetrol i Romgaz, te devet predstavnika automobilske industrije. U toj su skupini Dacia, Ford Otosan, Star Assembly, Bosch te drugi proizvođači i distributeri automobila i automobilskih dijelova.

Upravo je automobilska industrija jedna od glavnih razlika u odnosu na Hrvatsku. Devet rumunjskih kompanija iz tog sektora ostvarilo je gotovo 19,6 milijardi eura prihoda, više nego svih jedanaest hrvatskih kompanija na ljestvici zajedno.

Srbija se oslanja na energetiku i rudarstvo
Srbija ima trinaest kompanija među regionalnih stotinu najvećih, s ukupno 21,50 milijardi eura prihoda.

Najveći pojedinačni predstavnik je Elektroprivreda Srbije s 4,10 milijardi eura prihoda. Uz nju, važnu ulogu imaju Naftna industrija Srbije i Srbijagas, a među najvećima su i Telekom Srbija te trgovački lanci Delhaize i Lidl.

No posebnost Srbije u regionalnoj usporedbi jest snažna zastupljenost rudarske i metalurške industrije. Serbia Zijin Copper i Serbia Zijin Mining zajedno ostvaruju 4,12 milijardi eura prihoda, odnosno gotovo petinu ukupnih prihoda srpskih kompanija na ljestvici, ali istodobno generiraju gotovo tri četvrtine njihove neto dobiti.

Od industrijskih kompanija Srbija ima i Tigar Tyres te FCA Srbija. Potonja tvrtka s povećanjem prihoda za 904 milijuna eurazaslužna je za dvije trećine ukupnog rasta prihoda srpskih kompanija na ljestvici.

Bugarska, koja također ima jedanaest predstavnika, ostvarila je ukupno 20,77 milijardi eura prihoda. Najveća je kompanija Aurubis Bulgaria, proizvođač bakra, s 4,34 milijarde eura prihoda. Snažno su zastupljeni naftni sektor, predvođen kompanijama Lukoil Neftochim Burgas i Lukoil Bulgaria, te elektroenergetika, s nacionalnom elektroenergetskom kompanijom i nuklearnom elektranom Kozloduj.

Među bugarskim predstavnicima nalaze se i Lidl, Kaufland, proizvođač stakla BA Glass te telekomunikacijska kompanija A1 Bulgaria.

Na relativno nisku profitabilnost bugarskih predstavnika utječu i veliki gubici pojedinih kompanija. Samo Lukoil Neftochim Burgas iskazao je 204,5 milijuna eura neto gubitka u 2025. godini. Ta je tvrtka 'odgovorna' i za pad prihoda bugarskih kompanija na ljestvic. Bez nje bi bugarski predstavnici zabilježili rast prihoda od gotovo pola milijarde eura.

Hrvatski vrh izrazito ovisan o energetici i trgovini
Usporedba s ostalim zemljama pokazuje koliko je struktura hrvatskih najvećih kompanija koncentrirana u nekoliko sektora.

Na naftni i plinski sektor, koji predstavljaju INA, PPD i Petrol, otpada 40,7 posto ukupnih prihoda hrvatskih predstavnika. Elektroenergetika, s HEP-om i D. Tradingom, sudjeluje s dodatnih 18 posto.

Trgovina na veliko i malo, koju predstavljaju Konzum Plus, Lidl Hrvatska, Spar Hrvatska i Plodine, ostvaruje 29,7 posto prihoda. To znači da energetika i trgovina zajedno čine više od 88 posto prihoda hrvatskih kompanija na ljestvici SEE Top 100.

Izvan tih sektora Hrvatska ima samo dva predstavnika: Plivu u farmaceutskoj industriji i Hrvatski Telekom u telekomunikacijama.

Najnovije izdanje ljestvice SEE Top 100 tako otkriva naličje snažnih brojki hrvatskih velikih kompanija. Iako su ostvarile najbrži rast prihoda među vodećim gospodarstvima regije i po profitabilnosti nadmašile Rumunjsku i Bugarsku, gotovo sav taj uzlet potpisuju samo dvije tvrtke. Usporedba sa Slovenijom pritom otkriva i strukturnu slabost hrvatskog gospodarstva: unatoč gotovo dvostruko većem broju stanovnika, Hrvatska ima slabije poslovne gigante i osjetno slabiju industrijsku bazu izvan energetike.


Komentari članka

Vezani članci

Končar ulazi u saudijske energetske projekte vrijedne milijarde

19.11.2026.

Končar s grupacijom Al Suwaiket osniva zajedničku tvrtku koja bi trebala početi poslovati 2027., a među potencijalnim klijentima je i Aramco

Stvara li Hrvatska jednoroge zato što je okrutna prema poduzetnicima?

10.11.2026.

Hrvatski tehnološki uspjesi nastaju unatoč brojnim preprekama. No njihova najveća vrijednost možda su ljudi koji stvaraju nove kompanije Kada je Daytona u listopadu uz investiciju od šezdeset milijuna dolara postala treći hrvatski jednorog, nakon Infobipa

Končar ostvario 230,6 milijuna eura konsolidirane neto dobiti

30.10.2026.

Grupa Končar u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 230,6 milijuna eura, što je rast od 37,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u četvrtak.

Lidl Hrvatska: U 20 godina poslovanja maloprodajna mreža narasla na 116 trgovina

30.10.2026.

“Dvadeset godina poslovanja Lidla u Hrvatskoj obilježili su kontinuirani rast, snažna partnerstva i trajna predanost zajednici”, ocijenio je predsjednik Uprave Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija Boris Lozić.

Adris grupa: Neto dobit iz redovnog poslovanja 167 milijuna eura

30.10.2026.

Najveću dobit imao je turistički sektor Grupe, od 92 milijuna eura, a potom Croatia osiguranje, gotovo 65 milijuna.

Tag cloud

  1. 2937 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1542 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1413 članka imaju tag ict
  6. 1601 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2025 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1391 članka imaju tag industrija
  12. 1278 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 723 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 392 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 519 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 461 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk