Hrvatski direktori ne vole primati prijedloge i savjete

Veliku korist kontrolinga koji pomaže u korekciji loših upravljačkih odluka, prepoznalo je premalo menadžera, kazala je Andreja Švigir

Domaća tvrtka za poslovni konzalting Altius savjetovanje provela je istraživanje među dijelom kontrolera koji su sudjelovali na nedavnoj, uspješno završenoj Sedmoj hrvatskoj konferenciji o kontrolingu.

Ispitivanjem su obuhvatili 46 kontrolera koji su odgovaranjem na četiri postavljena pitanja omogućili uvid u stanje na hrvatskoj kontrolerskoj sceni. Iako otkriva probleme u poslovanju, kontroling koristi manje od 25 % tvrtki.

“Više od polovine ispitanika smatra da kontroling u svom poslovanju koristi manje od 25 % domaćih tvrtki, 37 % ih procjenjuje da je raspon tvrtki koje koriste kontroling između 26 i 50 %, dok 9 % ispitanih smatra da je kontroling u Hrvatskoj implementiran u poslovanje između 51 i 75 % tvrtki. Kada je riječ o ulozi kotrolinga u identifikaciji problema u poslovanju, ispitanici su još složniji, pa je njih gotovo tri četvrtine (72 %) istaknulo kako kontroling pomaže pri identifikaciji problema u poslovanju. Naime, 26 % ispitanih ustvrdilo je da kontroling pomaže ponekad, dok je svega jedan ispitanik smatra da kontroling uopće ne pomaže pri detektiranju problema”, stoji, između ostaloga, u priopćenju koje su nam poslali.

„Rezultati istraživanja vrlo vjerno ocrtavaju stanje na kontrolerskoj sceni koja se može sažeti u sljedećoj rečenici: Veliku korist kontrolinga prepoznalo je premalo menadžera, a oni koji jesu, većinom još uvijek nisu spremni prihvatiti sugestije koje bi pomogle u korekciji loših upravljačkih odluka”, navela je Andreja Švigir, direktorica tvrtke Altius savjetovanje.

Smatraju li menadžeri kontrolerske sugestije osobnom kritikom?

Pitanje o spremnosti menadžementa da prihvati sugestije koje bi mogle pomoći u korekciji loših upravljačkih odluka, donijelo je zanimljive rezultate: 54 % ispitanih kontrolera tvrdi da im kontroling ponekad i pomogne preporučiti proceduru koja bi sanirala posljedice loše menadžerske odluke, međutim, uprava rijetko uzima u obzir preporuke. Čak 46 % ispitanika tvrdi da im kontroling često pomaže pri donošenju preporuka upravi te da, još važnije, spomenute preporuke uprava često uzima u obzir. Premda razlika nije prevelika, ona ipak pokazuje da čak i kad je kontroling implementiran u poslovanje tvrtke, u većini slučajeva nema dovoljan utjecaj na korigiranje loših menadžerskih odluka. Rezultati ankete također pokazuju da su uprave većinom spremnije na implementaciju kontrolinga u niže razine poslovanja, što ne bi trebao biti slučaj, budući da se najvažnije, a samim time i najriskantije odluke donose na višim razinama, te u skladu s tim trebaju i pomoć kontrolera.

Posljednje anketno pitanje nije ponudilo previše napetosti, pa s priličnom sigurnošću možemo ustvrditi da se u hrvatskoj kontrolerskoj praksi uglavnom koristi kombinacija formalnog, tj. znanstvenog, te društvenog, odnosno psihološkog kontrolerskog pristupa. Tako se za tu mogućnost opredijelilo 63 % ispitanika, dok su zasebno ponuđeni pristupi prošli znatno lošije, pa je društveni/psihološki pristup istaknulo 26 % ispitanika, dok je u samo 11 % tvrtki na snazi isključivo znanstveni, odnosno formalni kontroling.