Hrvatski inovatori osvojili 17 odličja, ali i poslovne ponude

Hrvatski inovatori na prošlotjednom su sajmu inovacija u Londonu osvojili ukupno 17 odličja. S pet posebnih, osam zlatnih i četiri srebrna priznanja Hrvatska je u Velikoj Britaniji, inače »domovini inovacija«, bila gotovo ravnopravna konkurencija velikim igračima kao što su Rusija, Saudijska Arabija, Španjolska, Tajvan, Malezija, Iran i Estonija. Taj izniman uspjeh još jednom je pokazao da stranci takozvanu hrvatsku pamet itekako cijene i vrednuju te da su ideje iz Hrvatske na međunarodnim sajmovima inovacija uvijek rado viđene i više nego dobrodošle.

Najuspješnija inovacija - »Aparatura za dualnu detekciju«, koju su zajedničkim snagama osmislili stručnjaci s Grafičkog fakulteta u Zagrebu Vilko Žiljak, Klaudio Pap, Ivana Stanimirović Žiljak i Jana Žiljak Vujić, nagrađena je najvišim priznanjem; dijamantnom nagradom i zlatnom medaljom. Uspješan je bio i Marko Kravar iz Zagreba, koji je za svoje izloške, nosač bokobrana »Crofender« i brodsku štipaljku »Peg« osvojio platinastu i dvostruku zlatnu nagradu. Prirodna organska dermokozmetika s četiri preparata nagrađena je s jednim zlatnim i čak tri srebrna odličja, a autorica Melita Pavlek Moćan postala je i vlasnica posebnoga tajvanskog priznanja, Nagrade gradonačelnika Taipeija. Zlatne medalje osvojili su i Stjepan Čajić iz Zagreba, koji je na izložbi predstavio »Dodatak za potpornu strukturu kamere«, zatim Marina Črnac iz Medulina, čije su vlažne maramice za čišćenje mobitela pobudile veliki interes, te Stanko Bezek iz Varaždina, koji je u Londonu prezentirao »Cijevni turbulator protoka«. Zbirka edukacijskih igara za proučavanje Biblije, inovacija Dejane Babić-Hajduković iz Osijeka, također je nagrađena zlatnom medaljom. Vlasnik medalje srebrnog sjaja postao je student Tehničkog fakulteta iz Rijeke Robert Blažić i to za inovaciju »Diferencijal trkaćeg automobila«.

Osim što su postali vlasnici hvalevrijednih nagrada hrvatski su izlagači u Londonu postigli i velike poslovne rezultate, koji su, i krajnji cilj sudjelovanja. Da bi bile prepoznate i priznate, inovacije ne moraju nužno biti revolucionarne ili, pak, utemeljene na nekoj od znanstvenih teorija. Dokazala je to inovatorica iz Medulina Marina Črnac, koja je ovacije u Londonu pokupila svojim vlažnim maramicama za čišćenje mobitela. S obzirom na pozitivan efekt koji hrvatski inovatori već godinama postižu u inozemstvu, nameće se pitanje zašto se »hrvatska pamet« teško probija na domaćem tržištu? Tajnik Hrvatskog saveza inovatora Neven Marković ističe da možebitni razlozi leže u nekoliko bitnih čimbenika. »Je li riječ o tradiciji ili možda o tome da kao mala zemlja nemamo dovoljno povjerenja sami u sebe, ne znam. Možda jednostavno treba pričekati da bi se stvorila dobra poduzetnička klima«, pojasnio je Marković. Iako se u hrvatskim medijima često zaključuje da su inovatori na margini društva, Marković upozorava da takav stav i nije baš sasvim točan. »Ne može se reći da hrvatski inovatori imaju lošu financijsku potporu. O struci da i ne govorim. Naravno, financijska potpora uvijek može biti bolja, ali s obzirom na trenutačnu situaciju ne može se reći da je minorna«, rekao je. Naime, osim potpore Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Hrvatske gospodarske komore znatan je i iznos pojedinih lokalnih zajednica. Logično, tu se posebno ističe Grad Zagreb, a riječ je o iznosu od 300.000 do 350.000 kuna na godinu, s time da taj novac izravno ide za potrebe inovatora. Tako je u zadnjih deset godina Grad Zagreb inovatore podržao ukupnim iznosom od oko 3,8 milijuna kuna, što nije zanemariv financijski istup. Hrvatska se, naravno, nikada nije niti će se moći mjeriti s, primjerice, Tajvanom ili, pak, Malezijom.

»Činjenica je da je politika u tim zemljama prepoznala inovacije kao važan element, od kojega će te zemlje imati višestruku korist. A politika je važna, ako ne i ključna. Dovoljan je podatak da neke od tih zemalja imaju čak posebna ministarstva za izvoz inovacija«, naglasio je Marković. Ipak, dodao je da je Hrvatska - s obzirom na to da primjerice, Tajvan redovito na sajmovima pobjeđuje Njemačku ili, pak, Rusiju - u svijetu inovacija gotovo ravnopravna državama Europske unije, a to se nikako ne smije smetnuti s uma. Marković je pojasnio da je zapravo najveća boljka hrvatskih inovatora to što novi proizvodi ne prolaze na hrvatskom tržištu. Veliki igrači naprosto nemaju sluha za masovnu kupnju i proizvodnju, pa su inovatori prepušteni sami sebi. To je i razlog zašto na tržištu prolaze uglavnom jednostavnije inovacije koji se kupuju na malo.

Uspjele inovacije
U posljednjih desetak godina brojni su hrvatski inovatori postigli vrhunske rezultate i svoje proizvode plasirali na tržištu. Tako se na domaćem tržištu probila inovatorica Mirjana Brlečić, koja je 2008. godine predstavila kozmetičku liniju »NIKEL«, koja sada ima već više od 60 preparata. Svi proizvodi visoko su kvalitetni i temelje se na hrvatskom biljnom bogatstvu. Veliki uspjeh postigla je i Ivana Drčec iz tvrtke Cyclops d.o.o., koja je razvila sustav softvera »Probudget« i »Refit«, koji su posebno prilagođeni brodogradilištima. Vjerojatno najčešće ime koje se u svijetu inovacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme spominje je Vjekoslav Majetić i njegova Dok-ing tvrtka, iz koje su izašle inovacije poput stroja za razminiranje, robota za rad u rudnicima i posebno hvaljenog automobila na struju. Stroj za razminiranje već se primjenjuje u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta. Nakon nastupa u Engleskoj 2004. godine, veliki uspjeh postigla je i Martina Podbršček iz Cromos boja i lakova, koja je svojom inovacijom boja »Cromoden Aqua« prikupila niz odličja. Opće ludilo 2008. godine u Americi izazvala je Rosa Ferinčević i to pastom za zube za pušače. Riječ je o pasti na biljnoj bazi, koja kod pušača izaziva takav efekt da se u razdoblju između 6 i 10 sati nakon korištenja paste naprosto čovjek ne može natjerati na korištenje cigarete. Osim paste Ferinčević je stvorila i niz drugih preparata poput vaginaleta i acidosalusa.

Sustav za otkrivanje krivotvorina
Veliki interes na sajmu pobudile su kamere za dualnu detekciju, koje su stranci prepoznali kao iznimno važnu inovaciju i svojevrsnu revoluciju u zaštiti svih vrsta grafičkih proizvoda od krivotvorenja. Naime, preteča tim kamerama takozvani je »Infraredesign«, koji omogućuje kreiranje dvostruke slike, odnosno spajanje dviju fotografija u jednu, s time da je jedna vidljiva na dnevnom svjetlu, a druga tek pomoću infracrvene tehnologije. »Riječ je o dva sustava snimanja, odnosno o dvije kamere od kojih jedna snima vidno područje ljudskog oka, a druga sliku u infracrvenom stanju«, pojasnio je inovator Vilko Žiljak. Dodao je da je primjena »Infraredesigna« pogodna za zaštitu dokumenata, diploma, indeksa, a već se naveliko primjenjuje i na zaštiti lijekova. Dualna kamera je praktična jer će u jednom potezu i prilično jednostavno razotkriti je li u spornom predmetu riječ o krivotvorini ili ne.