Hrvatski javni dug pao ispod prosjeka EU

HRVATSKI javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u četvrtom tromjesečju 2024. godine još dublje ispod propisanog plafona od 60 posto, odmaknuvši se još više od prosjeka eurozone, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na kraju četvrtog tromjesečja 87,4 posto i bio je niži za 0,7 postotnih bodova nego na kraju rujna, izračunali su statističari, snizivši blago procjenu za kraj trećeg tromjesečja.

Na razini EU-a smanjio se za 0,6 postotnih bodova, na 81 posto.

U odnosu na četvrto tromjesečje 2023. godine udio duga u BDP-u eurozone viši je za 0,1 postotni bod i za 0,2 postotna boda u EU.

Na kraju prošle godine bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 13,26 bilijuna eura, a na razini EU-a 14,54 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za nekih 30 milijardi eura nego na kraju rujna, te za oko 60 milijardi eura na razini Unije.

Hrvatska uz Slovačku među zemljama s dugom ispod 60 posto BDP-a
U 12 zemalja EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju četvrtog prošlogodišnjeg tromjesečja iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci.

Najviši je ponovno bio u Grčkoj gdje je premašio BDP za nešto više od 50 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za 35 posto.

U Francuskoj ponovno je nadmašio BDP za nešto više od 10 posto, a bio je nešto veći od vrijednosti gospodarske aktivnosti i u Belgiji i Španjolskoj.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju četvrtog tromjesečja 2024. iznosio 49,28 milijardi eura i bio je manji za 690 milijuna eura nego na kraju trećeg tromjesečja. Iskazan udjelom u BDP-u spustio se na kraju prosinca na 57,6 posto, sa 59,6 posto koliko je prema revidiranim podacima iznosio na kraju rujna.

To znači da se na kraju prošle godine spustio još dublje ispod propisanog plafona u EU.

Na kraju 2023. godine iznosio je 48,26 milijarde eura, što je tada odgovaralo 61,8 posto BDP-a.

Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u i na kraju prošle godine bila Slovačka gdje je iznosio 59,3 posto. Blizu je i Poljska s udjelom duga u BDP-u od 55,3 posto.

Najmanji je ponovno bio u Estoniji gdje je iznosio 23,6 posto. Slijedi Bugarska s 24,1 posto.

Oštar pad javnog duga u Grčkoj
Na kraju prošle godine udio duga u BDP-u bio je u 18 zemalja manji nego na kraju rujna, a najviše se smanjio u Grčkoj, za 4,7 postotnih bodova.

Slijedi Cipar s udjelom duga u BDP-u manjim za 4,1 postotni bod.

Najviše se pak povećao u Poljskoj, za dva postotna boda, a blizu su i Rumunjska, Švedska i Malta gdje je povećan za otprilike 1,5 postotnih bodova.

Usporedba s krajem četvrtog tromjesečja 2023. godine pokazuje pak povećanje udjela javnog duga u BDP-u u 16 zemalja. Najviše je porastao u Rumunjskoj i Poljskoj, za 5,9 odnosno za 5,7 postotnih bodova.

Daleko se pak najviše smanjio u Grčkoj, za 10,3 postotna boda. Blizu je i Cipar gdje je smanjen za 8,6 postotnih bodova.

U skupini je i Hrvatska s udjelom javnog duga u BDP-u na kraju četvrtog tromjesečja 2024. manjim za 4,3 postotna boda nego na kraju istog razdoblja 2023. godine, utvrdio je Eurostat.