Hrvatski poduzetnici ne žele prisilno plaćati HGK. Što i kako komore rade u EU?

EKONOMSKA kriza u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa ponovno je otvorila pitanje obveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), kao i u drugim sličnim institucijama.

Inicijativu za ukidanje obveznog članstva u HGK-u ovog je puta pokrenula udruga Glas poduzetnika, u kojoj smatraju da obvezno članstvo u HGK-u za poduzetnike predstavlja samo još jedan u nizu parafiskalnih nameta. Za ukidanje obveznog članstva u HGK-u zalaže se i dio političkih stranaka u Hrvatskoj, ali ne i vodeće stranke, među kojima je i vladajući HDZ.

Bujas: Nikog se ne smije prisiljavati na članstvo u bilo kojoj komori
"Protiv smo prisilnog članstva u bilo kakvoj komori. Ne mislimo da treba ukidati HGK, ali članstvo u njoj mora biti dobrovoljno. Nikoga se ne smije prisiljavati na članstvo u bilo kojoj komori ili udruzi", objašnjava za Index suosnivač i predsjednik Glasa poduzetnika Hrvoje Bujas, pozivajući se i na odredbe Ustava o dobrovoljnosti udruživanja.

Zahtjev koji iznosi Glas poduzetnika nije nov. Naime, o obveznom članstvu tvrtki u HGK-u u Hrvatskoj se raspravlja godinama, a ta je tema bila na stolu i u protekloj recesiji koja je u Hrvatskoj trajala punih šest godina. Ipak, na planu obveznog članstva u komorama dosad se nije ništa promijenilo jer se na ukidanje te obveze nisu odlučile ni vlade koje je vodio HDZ, baš kao ni one koje je vodio SDP.

U Glasu poduzetnika kažu da je većina poduzetnika, posebno malih i srednjih, nezadovoljna što ih zakon prisiljava da budu članice HGK-a. Smatraju kako tvrtke od članstva u HGK-u i nemaju prevelike koristi. Uz to, dodaje Bujas, opći je stav poduzetnika okupljenih u Glasu poduzetnika da HGK ima previše zaposlenih te da samo članstvo ni ne donosi potrebne informacije o radu te institucije.

Bujas: Strane komore pružaju kvalitetnije usluge
"Imaju puno zaposlenih, a rezultate baš i ne vidimo. Uredno nam šalju fakture iako nas nitko ništa ne pita. Gotovo da i ne postoji komunikacija između HGK-a i većine njenih članica. Ne kažem da nitko nema koristi od članstva u HGK-u, pojedine tvrtke, posebno one veće imaju, ali mi mali i srednji poduzetnici nemamo", objašnjava Bujas zašto se protivi obveznom članstvu tvrtki u HGK-u.

Dodaje da se zalaže za dobrovoljno članstvo po uzoru na susjednu Sloveniju i na skandinavske zemlje. Na našu konstataciju da je u većini zemalja kontinentalne Europe članstvo u gospodarskim komorama ipak obvezno, Bujas odgovara da su i usluge tamošnjih komora kvalitetnije.

"Gospodarska komora u Njemačkoj, u kojoj je članstvo obvezno, pomaže poduzetnicima savjetima i informacijama, posebno onima koji se nalaze u ranoj fazi poslovanja, dok s našom komorom to nije slučaj. Kada sam prije 15-ak godina od HGK-a tražio da me poveže s čovjekom u Kini, rekli su mi da oni nemaju ništa s tim. Uostalom, kada je HGK od vlade tražila reforme?!" poručuje Bujas.

HGK: Hrvatska ima komorski sustav kao Austrija i Njemačka
U HGK-u, međutim, kažu da Hrvatska ima komorski sustav kakav imaju i njeni najveći vanjskotrgovinski partneri. Članstvo u komori, ističu, obvezno je u najrazvijenijim europskim zemljama, poput Italije, Francuske, Nizozemske, Njemačke i Austrije, kao i u susjednim zemljama europskog jugoistoka - Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. Dodaju i kako su pojedine komore prešle s obveznog na neobvezan sustav financiranja, ali ističu da se takav sustav pokazao neučinkovitim jer je doveo do stvaranja interesnih udruženja samo financijski najjačih tvrtki, pa je, primjerice, u Srbiji vraćen obvezni sustav članstva.

"Iskustvo europskih zemalja pokazalo je potrebu za jedinstvenom nacionalnom krovnom organizacijom koja okuplja sve gospodarske subjekte na jednom mjestu, što omogućuje jače i učinkovitije promicanje i zaštitu poslovnih interesa istih, uz efikasnije lobiranje na međunarodnim tržištima. Tako se zastupaju interesi i malih i srednjih tvrtki koje u Hrvatskoj čine 98.5 posto svih tvrtki, a ne samo onih najvećih koje su uvijek u mogućnosti izdvojiti ogromna financijska sredstva za lobiranje", stoji u odgovoru HGK-a na upit Indexa.

Dodaju kako je model prema kojem je ustrojen HGK najbliži modelu Austrije i Njemačke, a on podrazumijeva i obvezno članstvo. Austrijska komora, ističu u HGK-u, ima 3800 zaposlenih, dok zaposlenih u komorskom sustavu Njemačke ima oko 7000. Osim članarina tvrtki, ističu u HGK-u, u tim zemljama komorama na raspolaganju stoji i novac iz državnog proračuna za aktivnosti gospodarske diplomacije.

U HGK-u smanjuju broj zaposlenih za 30 posto
U HGK-u ističu i da posljednjih mjeseci provode reorganizaciju kojoj je cilj da brojku od 527 zaposlenih smanje za 30 posto. Naglašavaju i da je HGK prva institucija koja je krenula u pravcu reorganizacije i digitalizacije poslovanja te povećanja efikasnosti sustava.