Poduzetnički portal · Članak
23 Lip 2022
Hrvatski potrošači ne bi trebali imati restrikcija u potrošnji plina ove zime
Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dario Kuštro
Opskrba plinom i punjenje skladišta za sljedeću zimu glavna je tema u većini europskih zemalja. Iz Latvije je, početkom tjedna, hrvatski premijer Andrej Plenković najavio proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina, time bi Hrvatska postala svojevrsno regionalno energetsko čvorište, korisno i za nama susjedne zemlje - Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te Mađarsku.
U isto vrijeme Rusija je smanjila isporuke plina prema europskom tržištu, a Njemačka, također suočena sa smanjenim dotokom ruskog plina, razmatra opciju pokretanja elektrana na ugljen koje je namjeravala postupno ukinuti.
Rizična ovisnost
O svemu ovome, pa i prognozi kakva nas "plinska jesen" očekuje, za naši list govori Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Upitali smo ga i o mogućim redukcijama, odnosno restrikcijama u potrošnji plina.
"Europska unija uvela je mjere koje su praktički zabranile uvoz plina, odnosno plaćanje plina u rubljima, neke države se toga pridržavaju, pretpostavljam da neke i ne. Po pitanje neopskrbe plinom, u najnepovoljnijoj situaciji je Njemačka, kojoj je smanjena isporuka za 60 posto. Navodno je razlog tome što Gazprom nije dobio kompresorsku stanicu koju je dao na servisiranje Siemensu. Ona je zapravo bila na remontu u Siemensovoj podružnici u Kanadi, ali je oni, s obzirom na sankcije, nisu poslali s remonta. Je li to slučajno ili se namjerno ‘potrefilo‘ s ovim prekidom dostave pline, to ne bih špekulirao. U ovim slučajevima kada postoje sankcije prema jednoj državi, naravno da će i ona povući određene poteze kako bi naštetila onima koji joj uvode sankcije. To Europska unija i njezine članice moraju očekivati", kaže Pudić te analizira situaciju u Njemačkoj.
U ovoj su zemlji prijašnjih godina političkom odlukom smanjili za gotovo 200 TWh proizvodnju električne energije iz nuklearnih elektrana i gotovo za 300 TWh proizvodnju električne energije iz termoelektrana na ugljen. "To odgovara količini od 50-ak milijardi kubika plina. Kada se zna da Njemačka iz Rusije uvozi gotovo 60 milijardi kubika plina, to bi značilo da su bez smanjenja vlastite proizvodnje iz nuklearki i termoelektrana zapravo i mogli zadovoljiti svoje potrebe bez ruskog plina. Sada su sami sebe doveli u nepovoljnu poziciju, čak i rizičnu ovisnost jer nemaju nikakvog utjecaja na proizvođača", kaže predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Zato za njega priča oko hrvatskog LNG-a, njegova proširenja pa i kupovanja skupog plina od strane države nema alternative.
"Tu nema dvojbi, jer kada se dovedete u situaciju da ste o nečemu ovisni, u ovom slučaju o plinu, onda vam je sve najskuplje. Treba, dakle, kupovati dok je roba na tržištu. Ocijenio bih da je odluka o punjenju kapaciteta spremnika LNG terminala, unatoč tržišno visokoj cijeni plina, dobra. Možda je trebalo i brže reagirati. Očekujem da će sukladno odlukama do 1. studenoga popunjenost terminala na Krku biti na 90 posto, što će značiti sezonu bez restrikcija za domaće potrošače", kaže Pudić. Upitali smo ga i za procjenu gospodarske situacije ove jeseni.
Neisplativa proizvodnja
"Trenutna cijene energenata su takve, mora ih platiti ili gospodarstvo ili će to platiti država iz svog budžeta. Činjenica je da će država zbog porasta cijene energenata ostvariti daleko veće prihoda sa strane PDV-a, no isto tako imali smo reakciju Vlade sa subvencijama u jednom naletu, za očekivati je da će tako biti i dalje. No jasno je kako će se gledati da i državni proračun s jedne strane bude održiv, ali i da, s druge strane, poslovanje kompanije bude održivo koliko je to god moguće. Situacija se mora ublažiti, jer svakako da će se cijene energenata prelijevati na cijene gotovih proizvoda, što izaziva inflaciju, koju već sada i vidimo", ističe Pudić.
Prva domaća žrtva izuzetno visokih cijena plina kao nužnog energenta u procesu proizvodnje je Petrokemija. Ovaj najveći domaći proizvođač mineralnog gnojiva prekinuo je proizvodnju jer im je zbog visokih ulaznih troškova za plin, proizvodnje postala - neisplativa.
Davor Flipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, u utorak je na novinarsko pitanje razmatra li Hrvatska odgodu gašenja termoelektrane Plomin, s obzirom na energetsku krizu i to da neke europske zemlje razmatraju ponovno otvaranje elektrana na ugljen, rekao da "izvanredne okolnosti zahtijevaju i izvanredna promišljanja". "Razmišlja se apsolutno o svemu", kazao je Filipović, no i rekao da, kada se radi o Plominu, ne bi "ulazio u detalje". Podsjetio je i da će se udvostručiti kapaciteti LNG terminala na Krku, kao i jačati kapaciteti Plinacra. "Iskoristit ćemo ovu situaciju da, uz Janaf, postanemo energetsko čvorište u ovim izmijenjenim okolnostima kada govorimo o novoj energetskoj karti Europe", izjavio je Filipović.
Komentari članka
Vezani članci
Hrvatska i Poljska najviše profitiraju od EU proračuna, pokazali izračuni
03.01.2023.Iznos koji neka članica mora uplatiti u proračun EU računa se na temelju broja stanovnika i snage gospodarstva. Ako se pogleda koliki dio svog ukupnog bruto nacionalnog dohotka zemlje uplaćuju, opet je Njemačka na prvom mjestu s 0,58 posto BND-a. Po tom k
Hrvatska je jedan od svjetskih ekonomskih pobjednika u 2022. 2023. će biti izazovna
03.01.2023.Više nije druga najsiromašnija država EU Hrvatska se klasificira kao zemlja visokog srednjeg dohotka i s obzirom na poziciju u svjetskim okvirima, pokušava sustići razvijene zemlje te se što više udaljiti od zemalja s niskim i srednjim dohotkom. Pravilo j
Turistički sektor ponovno je pogurao gospodarstvo
02.01.2023.Očito je turizam ponovno pogurao gospodarstvo, a to se vidi i prema podacima iz sredine prosinca prema kojima je do tada u Hrvatskoj dostignuto 96 posto noćenja iz 2019. godine. Turizmu, ali i drugim gospodarskim granama, sigurno na ruku ide i ulazak Hrva
Objavljena nova karta: Hrvatska više nije druga najsiromašnija država Europske unije
19.12.2022.U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno bio je 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 pos
Globalne zalihe LNG-a rasprodane, zbog nedovoljnog ulaganja ograničena opskrba u narednim godinama
23.11.2022.Ukapljeni plin trebao bi Njemačkoj zamijeniti ruski plin koji je stizao plinovodima. Isporuke Sjevernim tokom 1 obustavljene su nakon oštećenja u eksploziji čiji krivac još nije utvrđen. Oštećen je i Sjeverni tok 2 koji je završen, ali zbog rata u Ukrajin
Tag cloud
- 2428 članka imaju tag turizam
- 2293 članka imaju tag hrvatska
- 1399 članka imaju tag svijet
- 1500 članka imaju tag izvoz
- 1748 članka imaju tag financije
- 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1171 članka imaju tag trgovina
- 1200 članka imaju tag ict
- 1305 članka imaju tag poljoprivreda
- 1028 članka imaju tag investicije
- 967 članka imaju tag zapošljavanje
- 1069 članka imaju tag industrija
- 793 članka imaju tag poduzetništvo
- 1090 članka imaju tag EU
- 891 članka imaju tag menadžment
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 498 članka imaju tag poticaji
- 696 članka imaju tag maloprodaja
- 505 članka imaju tag opg
- 958 članka imaju tag kriza
- 643 članka imaju tag marketing
- 353 članka imaju tag potpore
- 475 članka imaju tag eu fondovi
- 567 članka imaju tag tehnologija
- 436 članka imaju tag hotelijerstvo
- 524 članka imaju tag krediti
- 458 članka imaju tag prehrambena industrija
- 484 članka imaju tag obrazovanje
- 445 članka imaju tag porezi
- 428 članka imaju tag gospodarstvo
- 377 članka imaju tag osijek
- 406 članka imaju tag energetika
- 455 članka imaju tag dzs
- 367 članka imaju tag start up
- 400 članka imaju tag hnb
- 330 članka imaju tag hgk
- 432 članka imaju tag BDP
- 406 članka imaju tag vlada
- 440 članka imaju tag banke
- 336 članka imaju tag agrokor
Tečajna lista
Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
---|---|---|---|
EUR | 7,51 | 7,53 | 7,56 |
USD | 7,04 | 7,06 | 7,09 |
GBP | 8,47 | 8,50 | 8,52 |
CHF | 7,63 | 7,65 | 7,67 |
CAD | 5,20 | 5,22 | 5,23 |
Dionice
Rast Pad PrometTicker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
Ticker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
Ticker | Zadnja | Promet |
---|---|---|
INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |