Hrvatski ribari moraju iskoristiti europski novac

Ljeto će nam brzo proći a s dolaskom jeseni, kako se očekuje, trebali bi se intenzivirati završni pregovori o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. U otvorenom pregovaračkom procesu nalazi se i ribarstvo, jedno od poglavlja što je među posljednjima pokrenuto, jer su ga dugo blokirali naši susjedi koji nam u toj djelatnosti ničim ne mogu konkurirati. Trenutak otvaranja pregovora naša ribarska vlast nije besposleno čekala, nego se intenzivno pripremala, ne samo za njihov početak, nego i završetak, te sam trenutak stupanja u europsku asocijaciju i poslovanje u novim okolnostima. Na tom su tragu i dva nova zakona donesena krajem prošle i u proljeće ove godine, a koji izravno reguliraju ribarsku djelatnost. Prije Zakona o morskom ribarstvu koji je u fazi priprema i donošenja izazvao mnoge prijepore, bez velike pompe donesen je Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu.

Nudi se niz potpora
Njegovo značenje objašnjava Tonči Božanić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. – Dosad smo glavninu državnog novca koji je upućivan u ribarski sektor davali kroz direktne potpore proizvodu, kroz poticaje i tržišnu kompenzaciju. S danom ulaska u Eu toga više neće biti, ali će se za pomoć nuditi čitava lepeza mogućnosti kroz te strukturne potpore. Na primjer, novac će se dobivati za kupnju novog motora, opreme, kupnju plovila, modernizaciju starog, stvaranje boljih uvjeta rada, veće sigurnosti plovidbe... U dijelu prerađivačke industrije stimulirat će se uvođenje novih tehnologija, isto to u uzgoju. Istodobno, subjekt koji prima potporu, obrtnik ili tvrtka, mora imati pozitivno poslovanje. Do ulaska u EU tim sredstvima pokušavamo pomoći što više subjekata da budu pozitivni, da sutra mogu biti spremni prihvatiti veći novac od ministarstva, nego dosad.

Novi Zakon o morskom ribarstvu, također, je označen kao korak u približavanju regulativi EU. On je puno širi, ne bavi se samo ribolovom, nego ribarskom djelatnosti u cjelini. – Zakon nije taj koji određuje detaljna pravila igre, komentira Tonči Božanić. On je, međutim, prvi put regulirao neke segmente ribarske problematike, na primjer, flotu. Moramo vodit evidenciju, zakon propisuje način obavljanja nadzora i kontrole na jedan ozbiljniji način, svi sudionici u nadzoru imat će jedinstvenu proceduru, ne samo ribarska inspekcija, nego i obalna straža, pomorska policija. U jedan centar dolazit će dnevno svi izvještaji o svim aktivnostima, pa ćemo prema Bruxellessu u svakom trenutku imati ažurne i prave podatke.

Riješiti lučke probleme
Ribarske luke i iskrcajna mjesta posljednjih su godina jedan od najizraženijih problema našeg ribarstva. Upravo u ovom dijelu godine, kad su naše luke i lučice pune nautičkih turista i njihovih plovila, ribari se na najdrastičniji način sudaraju s tim problemom. Problemi s iskrcajem i privezom javljaju se gotovo svakodnevno, u nekim lukama u ljetnim mjesecima ribare naprosto ne žele vidjeti. Zakon o morskom ribarstvu trebao bi donijeti značajne pozitivne pomake.

– Ove godine u ministarstvu imamo desetak milijuna kuna i putem natječaja financirat ćemo izradu projekata, jer oni su nam važni. Kad uđemo u EU imat ćemo mogućnost da samo s gotovim projektima uzmemo sredstva strukturnih fondova. Svjesni toga, u ovom trenutku financiramo projekte do određene razine gotovosti, a kad budemo imali na raspolaganju sredstva iz europskog ribarskog fonda moći ćemo povući taj novac. Isto tako, sredstva što su ostala od izgradnje ribarske flote na razini tri ministarstva - mora, gospodarstva i poljoprivrede - a to je oko 55 milijuna kuna, željeli bismo također usmjeriti za izgradnju ribarskih infrastrukturnih sadržaja, prvenstveno luka i iskrcajnih mjesta, zaključuje Tonči Božanić.