Hrvatski turizam čini svega tri posto europskog

U Hrvatskoj turizam slovi za cjelogodišnju temu koja se dijeli na pripremu za sezonu (aktualno), sezonu, i brojanje novca i noćenja u postsezoni te stoga rijetko izlazi iz javnog diskursa. Koliko god taj sektor bio važan za domaću ekonomiju i društvo, nešto širi pogled daje realniju sliku hrvatskog turizma i njegovog mjesta u europskim i svjetskim okvirima, a ona je i dobra i loša.

Eurostat je u utorak objavio kako je u Europskoj uniji lani premašen broj od tri milijarde turističkih noćenja, a na Hrvatsku u tom broju otpada nešto malo više od tri posto. Prema metodologiji koju koriste europski statističari Hrvatska je lani zabilježila 93,6 milijuna noćenja, jedan posto više nego godinu prije. U cijeloj Europskoj uniji rast je bio dva posto.

Uzme li se u obzir kako hrvatski bruto domaći proizvod čini tek pola postotka BDP-a Europske unije, po udjelu u broju noćenja svakako tučemo iznad pojasa. No četiri giganta europskog turizma apsolutnim su brojkama ipak nedostižni.

Na samom vrhu nalazi se Španjolska s 500 milijuna noćenja u 2024. godini, a vrh dopunjavaju još Italija, Francuska i Njemačka koje su svaka lani zabilježile između 440 i 460 milijuna noćenja. Daleko na petom mjestu našla se Grčka sa 152 milijuna. Hrvatska se u tom poretku nalazi na devetom mjestu između Poljske s 97,6 milijuna i Portugala s 88 milijuna noćenja.

U Eurostatu ističu kako su za rast broja noćenja u europskom turizmu lani u potpunosti bili zaslužni inozemni gosti koji su ostvarili pet posto više noćenja nego u 2023. godini. Kod domaćih gostiju zabilježen je simboličan pad od 0,1 posto.

Iz hrvatske perspektive, u kojoj dominiraju inozemni gosti, stagnacija domaćeg turizma možda ne izgleda zabrinjavajuće, no na razini cijele Europske unije domaći gosti ostvaruju 52 posto svih noćenja. U Njemačkoj taj udio prelazi 80 posto, a u Francuskoj je nadomak 70 posto.

Domaći gosti zapravo ne bi smjeli biti toliko izvan fokusa domaćih ugostitelja. Lani su hrvatski gosti u hrvatskom turizmu ostvarili 7,5 posto više noćenja nego 2023. godine dok je broj noćenja inozemnih gostiju porastao tek 0,8 posto.

Naravno, uzmu li se u obzir apsolutne brojke i malen relativni rast u noćenjima inozemnih gostiju može biti dosta značajan, no stvarna je šteta što u turističkim ljepotama i znamenitostima Hrvatske puno manje uživaju hrvatski građani.