Hrvatski turizam u 2011. na 53 sajma

Dio proračunskog novca namijenjenog turističkoj promidžbi u 2011. potrošit će se i na 53 inozemna sajma na kojima će se predstavljati naš turizam. Turizmu je, poznato je, namijenjeno 239,5 milijuna kuna, što je doduše i dalje dva promila državnog proračuna, no ne treba zaboraviti da je Ministarstvo turizma jedno od rijetkih ministarstava koje je u teškoj gospodarskoj situaciji uspjelo izlobirati nešto više novca nego lani.

Prva turistička burza namijenjena idućoj sezoni, londonski WTM, odrađena je prije otprilike mjesec dana, a čak ni potrošeni i zastarjeli model izložbenog prostora nije ugrozio stabilne pozicije hrvatskog turizma na britanskom tržištu. Od spomenuta 53 sajma na kojima će se sljedeće godine predstavljati naša turistička ponuda, čak njih deset otpada na Njemačku, našu (i ne samo našu) najvažniju emitivnu državu.
Ostale zemlje iz primarne interesne petorke ovdašnjeg turizma neće imati toliko sreće s hrvatskim sajamskim nastupima. U Austriji će biti dva hrvatska nastupa, u Beču i Tullnu, Česi će tu čast osjetiti samo u Pragu. Hrvatska turistička zajednica, kada su najvažnija tržišta u pitanju, priprema i tri sajamska nastupa u Italiji (Milano, Padova i Genova) i dva u susjednoj Sloveniji (oba u Ljubljani). Budući da je prije nekoliko godina broj sajamskih nastupa znao premašivati i troznamenkaste brojke, očito je da se štedi i na sajmovanju, pa su s popisa sajmova maknute i neke daleke zemlje iz kojih, bez obzira na reklamu, uvijek imamo mizeran posjet, poput Argentine. Što, s druge strane, ne znači da popis sajamskih nastupa ne krije i pokoju egzotičnu destinaciju koje po povratnom biznisu u ovom trenutku ne zadovoljavaju kriterije skupe sajamske promidžbe, ali za koje se vjerojatno procijenilo da bi mogle »proraditi« u budućnosti. Hrvatska će se tako reklamirati u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u Dubaiju, od 2. do 5. svibnja sljedeće godine.

Ne znamo zašto jer ni službene brojke Državnog zavoda za statistiku ne navode podatak o brojnosti posjetitelja iz te države, a što znači da je riječ o zanemarivim brojkama. Naše će se prirodne ljepote od 3. do 6. lipnja predstavljati i u dalekom Seulu, a nastup bi mogao otprilike stajati kao i čista zarada od 15.306 Južnokorejaca koji su nas posjetili do kraja rujna aktualne godine. Potkraj siječnja 2011. pogled na plakate kojima se predstavlja njima egzotična jadranska obala bacit će Indijci, točnije posjetitelji sajma u New Delhiju. Zašto? Ni to zasad ne znamo, jer također ne postoji vidljiva statistika o tome koliko nas godišnje posjeti Indijaca. I u tom je slučaju valjda procijenjeno da je riječ o potencijalno snažnoj emitivnoj velesili koja bi mogla vladati sljedećim desetljećima. Istina, troškove tog nastupa dijelit ćemo sa susjedima Slovencima, jer Indijci vjerojatno nisu čuli ni za njih ni za nas, pa neka barem dijelimo račune tog inicijalnog upoznavanja s budućim gostima. Slovenci će nam vjerojatno bit partneri i u Kini, na dva kineska sajma, u Pekingu, od 13. do 15. travnja, te u Šangaju od 12. do 15. svibnja. Kinezi su druga priča, u prosjeku bolje poznaju Hrvatsku od Indijaca jer su, ako ništa drugo, tisuće njihovih sugrađana ovdje već otvorili dućane i restorane. No i turističkoj razmjeni ne ide sasvim loše. Dok smo 2009. godine ugostili 7586 kineskih turista, ove godine, samo od siječnja do kraja rujna, njih 10.327. To u usporedbi s istim razdobljem lanjske godine znači povećanje od 69 posto. Hrvatski turizam još ne zarađuje od Kineza, ali tvrdi se kako se i sajmovanjem postavljaju temelji za sljedeće godine.

Hrvatska će se reklamirati i u Japanu, gdje smo višegodišnji hit. Lani nas je posjetilo 163.000 Japanaca, što je sjajna brojka za tu udaljenu zemlju. Iz te pozicije razočaravajuće je da smo do kraja ovogodišnje glavne sezone uspjeli privući tek 113.000 Amerikanaca. Još malo pa će ih dostići i Srbi, jer smo iz Srbije do kraja rujna ugostili 75.000 ljudi. U Srbiji ćemo nastupiti u veljači, na beogradskom turističkom sajmu, a istog mjeseca Hrvatska turistička zajednica planira nastup i u New Yorku.