Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2014

Hrvatskoj je regija i dalje najvažniji trgovinski partner, i to se neće mjenjati u budućnosti

Izvor: www.business.hr  

Hrvatskoj je regija i dalje najvažniji trgovinski partner, i to se neće mjenjati u budućnosti

Regionalno vijeće za saradnju (RCC) zalaže se za međusobnu suradnju, te europske i euroatlansku integraciju jugoistočne Europe sa ciljem poticanja razvoja u regiji na korist njenih stanovnika. RCC je počeo s radom 2008. godine, svojevsrni je nastavak Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, a želi se definirati kao ključni regionalni mehanizam za stimuliranje ekonomskog rasta u regiji.

Strategija jugoistočne Evrope 2020 (SEE 2020) je jedan od ključnih dokumenata te organizacije i predstavlja dugoročnu strategiju za rast i razvoj Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije.

SEE 2020 je mehanizam za nadgledanje ekonomskog rasta u regiji u kojem svi građani mogu aktivno sudjelovati zajedno sa svojim vladama. Provedba planova RCC-a sa vladama ima potencijal da dovede do stvaranja milijun zaposlenja u regiji u slijedećih sedam godina, te da doda 300.000 visoko kvalificiranih osoba na tržište rada, povećavajući produktivnost vlada za 20%.

Dragana Đurica radi kao stručnjakinja za integrirani rast Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) u Sarajevu, s prioritetnim aktivnostima olakšavanja regionalne suradnje u poboljšanju investicijske politike i konkurentnosti u jugoistočnoj Europi, a u okviru SEE 2020. S Đuricom smo razgovarali o budućim aktivnostima te regionalne inicijative.

Situacija u regiji i kako je moguće regiju gospodarski revitalizirati, što treba napraviti, koje su prepreke?

Kada govorimo o ekonomskoj razvijenosti jugoistočne Europe, moramo imati u vidu činjenicu da su, u odnosu na bogato okruženje EU, naša tržišta mala, fragmentirana i u velikoj meri upućena jedna na druge, kako svojim potencijalima, tako i problemima. Slikovito prikazano, cijela regija ima ekonomsku snagu jednog Portugala, kupovnu moć tek nesto više od polovice Belgije, a od početka svjetske ekonomske krize, izgubili smo 800.000 radnih mesta. Naročito ovaj poslednji alarmantni podatak je Vladama regije i nama u Vijeću za regionalnu saradnju (RCC) predstavljao polazišnu osnovu za postavljanje realnih ciljeva i odgovarajućih politika za izlazak iz krize kroz Strategiju jugoistočne Europe 2020 (SEE 2020). Povećanje zaposlenosti i konkurentnosti u regiji su ključna pitanja strategije, gde se, izmedju 11 mjerljivih ciljeva u području povećanja trgovine, stranih investicija, obrazovanja, te državne uprave, kao glavni zadatak državama regije postavlja stvaranje milijun novih radnih mesta do kraja ovog desetljeća.

Konkretno, strategija će se implementirati u 16 dimenzija kroz 86 mjera, poput uklanjanja trgovinskih prepreka i smanjenja administrativnih procedura zbog kojih prijevoz robe kroz cijelu regiju sada traje i do 7 dana, unapređenja procedura registracija stranih tvrtki i dobijanja dozvola izgradnju industrijskih objekata kako se na to ne bi čekalo 6 mjeseci i više, podršku suštinskim promjenama u obrazovnim kurikulumima, kako bi se uskladila ponuda tržišta radnja s privrednom potražnjom i dr.

Kako organizacije poput vaše mogu pomoći i na čemu se može temeljiti neki optimizam da će tako biti?

U sadašnjoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazimo, optimizam kao termin nije dovoljan, te je više primjereno govoriti o velikom i neophodnom radu na reformama koji je ispred nas. I radu na tome da se uposli milijun ljudi u regiji tijekom idućih 6 godina. Činjenica da su zemlje regije inicijatori, a samim tim i vlasnici strategije, govori da je spremnost za suradnju u zajedničkim problemima neupitna. Kao „krovna“ organizacija za regionalnu suradnju, RCC je dobio povjerenje od država regije ne samo za pokroviteljstvo nad izradom strategije, već i za praćenje njenog realiziranja koje je već dostupno javnosti putem naše web stranice.

Naravno, odgovornost za realiziranje strategije je u rukama samih država, što u tehničkom smislu znači da će svaka od njih provoditi akcijski plan primjeran svojim strateškim okvirima, a sukladno s regionalnim prioritetima SEE 2020. Pored toga, naše partnerske regionalne organizacije, zadužene kao koordinatori prioritetnih područja strategije, će kroz svoje mehanizme realizirati primjenu konkretnih mera strategije kroz regionalne sporazume.

Kako se strategija primjenjuje u Hrvatskoj, naročito u oblasti trgovine i investicija?

Hrvatska, je pristupanjem EU tijekom same izrade SEE 2020 u čemu je aktivno sudjelovala, „prešla“ na strateski okvir EU 2020 i njeno iskustvo u eurointegracijama je od velikog značaja za cijelu regiju. Kako je SEE 2020 utemeljen na osnovnim principima i većini prioriteta strategije EU 2020, nadamo se da će Hrvatska odlučiti da ostane dio i ovog našeg procesa, naravno, u onim područjima koji se podudaraju u obje strategije i od kojih može imati direktnu korist. Prema planiranoj primjeni SEE 2020, Hrvatska bi do kraja 2020.godine mogla udvostručiti proizvodnju robe i usluga, a svoj izvoz povećati za više nego dvostruko, priliv stranih direktnih investicija za skoro 5 puta, dok bi bruto domaći proizvod porastao za četvrtinu po svakom zaposlenom stanovniku, a sama stopa zaposlenosti s 41 na 47 %.

Iako je izašla iz okvira vanjskotrgovinskog CEFTA sporazuma, Hrvatska i je dalje značajan trgovinski partner ostatku regije, što ne očekujemo da će se mijenjati u budućnosti. Također, priliv stranih direktnih investicija je od suštinskog značaja i za Hrvatsku, što je potvrđeno na nedavno održanom sastanku Investicionog odbora jugoistočne Europe u Zagrebu, koji posluje pod okriljem RCC-a, a kojim ove godine supredsjedava Hrvatska.

Usto, prisustvo Hrvatske nam je važno u razvoju prioritetnih industrijskih grana. Vlade regije su, prilikom usvajanja SEE 2020 prosinca 2013.godine u Sarajevu, odabrale dva zajednički prirotietna područja - prozivodnju hrane i pića. To znači da će većina aktivnosti i mjera SEE 2020 u idućih 6 godina biti usmjerene na te gospodarske grane, poput uklanjanja trgovinskih prepreka i promocije investicija u danim područjima, nadogradnje vještina i promocije mobilnosti radne snage, podrške uključivanja u međunarodne lance opskrbe, i dr. Tu svakako očekujemo da će i Hrvatska pronaći svoj interes, naročito u području turizma.

Tagovi

cefta · EU · regija · rcc

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Nova EU pravila donose drastična poskupljenja: Jutarnja kava, citrusi i avokado postaju luksuz?

14.08.2026.

Bruxelles želi pooštriti pravila o ostacima pesticida u uvoznim poljoprivrednim proizvodima. Posljedica bi, prema analizi Europske komisije, mogla biti osjetno viša cijena hrane i manja dostupnost pojedinih proizvoda.

Urod jabuka u EU 15 posto manji; u Hrvatskoj rast od 33 posto

07.08.2026.

Urod jabuka u Europskoj uniji ove godine bit će manji za 15 posto u odnosu na prošlu, dok se u Hrvatskoj očekuje rast uroda za 33 posto, procjene su Svjetskog udruženja za uzgoj jabuka i krušaka WAPA s konferencije Prognosfruit u njemačkom gradu Constance

Ekonomija sladoleda: Koliko treba raditi za jednu kuglicu?

06.08.2026.

Koliko je kuglica sladoleda doista skupa ne ovisi samo o njezinoj cijeni, nego i o tome koliko prosječan građanin mora raditi da bi je mogao kupiti

Cijene goriva divljaju diljem Europe, Hrvatska se još i dobro drži. Evo zašto

29.07.2026.

Europa se ponovno suočava s rastom cijena goriva zbog situacije u Hormuškom tjesnacu, dok podaci pokazuju da su razlike među državama članicama Europske unije znatne. Srećom, Hrvatska je u donjem dijelu liste...

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

Tag cloud

  1. 2914 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1371 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 530 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk