Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2014

Hrvatskoj je regija i dalje najvažniji trgovinski partner, i to se neće mjenjati u budućnosti

Izvor: www.business.hr  

Hrvatskoj je regija i dalje najvažniji trgovinski partner, i to se neće mjenjati u budućnosti

Regionalno vijeće za saradnju (RCC) zalaže se za međusobnu suradnju, te europske i euroatlansku integraciju jugoistočne Europe sa ciljem poticanja razvoja u regiji na korist njenih stanovnika. RCC je počeo s radom 2008. godine, svojevsrni je nastavak Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, a želi se definirati kao ključni regionalni mehanizam za stimuliranje ekonomskog rasta u regiji.

Strategija jugoistočne Evrope 2020 (SEE 2020) je jedan od ključnih dokumenata te organizacije i predstavlja dugoročnu strategiju za rast i razvoj Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije.

SEE 2020 je mehanizam za nadgledanje ekonomskog rasta u regiji u kojem svi građani mogu aktivno sudjelovati zajedno sa svojim vladama. Provedba planova RCC-a sa vladama ima potencijal da dovede do stvaranja milijun zaposlenja u regiji u slijedećih sedam godina, te da doda 300.000 visoko kvalificiranih osoba na tržište rada, povećavajući produktivnost vlada za 20%.

Dragana Đurica radi kao stručnjakinja za integrirani rast Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) u Sarajevu, s prioritetnim aktivnostima olakšavanja regionalne suradnje u poboljšanju investicijske politike i konkurentnosti u jugoistočnoj Europi, a u okviru SEE 2020. S Đuricom smo razgovarali o budućim aktivnostima te regionalne inicijative.

Situacija u regiji i kako je moguće regiju gospodarski revitalizirati, što treba napraviti, koje su prepreke?

Kada govorimo o ekonomskoj razvijenosti jugoistočne Europe, moramo imati u vidu činjenicu da su, u odnosu na bogato okruženje EU, naša tržišta mala, fragmentirana i u velikoj meri upućena jedna na druge, kako svojim potencijalima, tako i problemima. Slikovito prikazano, cijela regija ima ekonomsku snagu jednog Portugala, kupovnu moć tek nesto više od polovice Belgije, a od početka svjetske ekonomske krize, izgubili smo 800.000 radnih mesta. Naročito ovaj poslednji alarmantni podatak je Vladama regije i nama u Vijeću za regionalnu saradnju (RCC) predstavljao polazišnu osnovu za postavljanje realnih ciljeva i odgovarajućih politika za izlazak iz krize kroz Strategiju jugoistočne Europe 2020 (SEE 2020). Povećanje zaposlenosti i konkurentnosti u regiji su ključna pitanja strategije, gde se, izmedju 11 mjerljivih ciljeva u području povećanja trgovine, stranih investicija, obrazovanja, te državne uprave, kao glavni zadatak državama regije postavlja stvaranje milijun novih radnih mesta do kraja ovog desetljeća.

Konkretno, strategija će se implementirati u 16 dimenzija kroz 86 mjera, poput uklanjanja trgovinskih prepreka i smanjenja administrativnih procedura zbog kojih prijevoz robe kroz cijelu regiju sada traje i do 7 dana, unapređenja procedura registracija stranih tvrtki i dobijanja dozvola izgradnju industrijskih objekata kako se na to ne bi čekalo 6 mjeseci i više, podršku suštinskim promjenama u obrazovnim kurikulumima, kako bi se uskladila ponuda tržišta radnja s privrednom potražnjom i dr.

Kako organizacije poput vaše mogu pomoći i na čemu se može temeljiti neki optimizam da će tako biti?

U sadašnjoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazimo, optimizam kao termin nije dovoljan, te je više primjereno govoriti o velikom i neophodnom radu na reformama koji je ispred nas. I radu na tome da se uposli milijun ljudi u regiji tijekom idućih 6 godina. Činjenica da su zemlje regije inicijatori, a samim tim i vlasnici strategije, govori da je spremnost za suradnju u zajedničkim problemima neupitna. Kao „krovna“ organizacija za regionalnu suradnju, RCC je dobio povjerenje od država regije ne samo za pokroviteljstvo nad izradom strategije, već i za praćenje njenog realiziranja koje je već dostupno javnosti putem naše web stranice.

Naravno, odgovornost za realiziranje strategije je u rukama samih država, što u tehničkom smislu znači da će svaka od njih provoditi akcijski plan primjeran svojim strateškim okvirima, a sukladno s regionalnim prioritetima SEE 2020. Pored toga, naše partnerske regionalne organizacije, zadužene kao koordinatori prioritetnih područja strategije, će kroz svoje mehanizme realizirati primjenu konkretnih mera strategije kroz regionalne sporazume.

Kako se strategija primjenjuje u Hrvatskoj, naročito u oblasti trgovine i investicija?

Hrvatska, je pristupanjem EU tijekom same izrade SEE 2020 u čemu je aktivno sudjelovala, „prešla“ na strateski okvir EU 2020 i njeno iskustvo u eurointegracijama je od velikog značaja za cijelu regiju. Kako je SEE 2020 utemeljen na osnovnim principima i većini prioriteta strategije EU 2020, nadamo se da će Hrvatska odlučiti da ostane dio i ovog našeg procesa, naravno, u onim područjima koji se podudaraju u obje strategije i od kojih može imati direktnu korist. Prema planiranoj primjeni SEE 2020, Hrvatska bi do kraja 2020.godine mogla udvostručiti proizvodnju robe i usluga, a svoj izvoz povećati za više nego dvostruko, priliv stranih direktnih investicija za skoro 5 puta, dok bi bruto domaći proizvod porastao za četvrtinu po svakom zaposlenom stanovniku, a sama stopa zaposlenosti s 41 na 47 %.

Iako je izašla iz okvira vanjskotrgovinskog CEFTA sporazuma, Hrvatska i je dalje značajan trgovinski partner ostatku regije, što ne očekujemo da će se mijenjati u budućnosti. Također, priliv stranih direktnih investicija je od suštinskog značaja i za Hrvatsku, što je potvrđeno na nedavno održanom sastanku Investicionog odbora jugoistočne Europe u Zagrebu, koji posluje pod okriljem RCC-a, a kojim ove godine supredsjedava Hrvatska.

Usto, prisustvo Hrvatske nam je važno u razvoju prioritetnih industrijskih grana. Vlade regije su, prilikom usvajanja SEE 2020 prosinca 2013.godine u Sarajevu, odabrale dva zajednički prirotietna područja - prozivodnju hrane i pića. To znači da će većina aktivnosti i mjera SEE 2020 u idućih 6 godina biti usmjerene na te gospodarske grane, poput uklanjanja trgovinskih prepreka i promocije investicija u danim područjima, nadogradnje vještina i promocije mobilnosti radne snage, podrške uključivanja u međunarodne lance opskrbe, i dr. Tu svakako očekujemo da će i Hrvatska pronaći svoj interes, naročito u području turizma.

Tagovi

cefta · EU · regija · rcc

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Hrvatski javni dug pao na 57,5% BDP-a, ispod prosjeka Europske unije

24.10.2025.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.

Koliko je velika kriza u Njemačkoj? Tvrtka koja postoji 500 godina je na rubu propasti

08.09.2025.

Povijest tvrtke Casimir Kast GmbH je duga gotovo 500 godina. Sada je tradicionalna tvrtka insolventna.

Slovenija ima drastično drugačiji pristup turizmu od Hrvatske. I ide joj odlično

01.09.2025.

SLOVENSKI turizam već neko vrijeme bilježi stabilan uzlazni trend. Naš sjeverni susjed, smješten između Alpa i Jadranskog mora, kontinuirano ostvaruje rast broja dolazaka i noćenja turista te se sve češće spominje kao jedna od poželjnijih turističkih dest

Gdje je u Europi porez na nekretnine najveći, a gdje najmanji? Evo kako stoji Hrvatska

20.08.2025.

Porezi na nekretnine u Europi sve su češće u fokusu javnosti, ne samo zbog njihove uloge u državnim proračunima, nego i zbog utjecaja koji imaju na kretanja na tržištu stanovanja.

Tag cloud

  1. 2793 članka imaju tag turizam
  2. 2645 članka imaju tag hrvatska
  3. 1762 članka imaju tag svijet
  4. 1440 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1969 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1634 članka imaju tag izvoz
  8. 1374 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag trgovina
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1299 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1055 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 661 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 504 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 513 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 431 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 449 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 422 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor