Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2014

Hrvatskoj je regija i dalje najvažniji trgovinski partner, i to se neće mjenjati u budućnosti

Izvor: www.business.hr  

Hrvatskoj je regija i dalje najvažniji trgovinski partner, i to se neće mjenjati u budućnosti

Regionalno vijeće za saradnju (RCC) zalaže se za međusobnu suradnju, te europske i euroatlansku integraciju jugoistočne Europe sa ciljem poticanja razvoja u regiji na korist njenih stanovnika. RCC je počeo s radom 2008. godine, svojevsrni je nastavak Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, a želi se definirati kao ključni regionalni mehanizam za stimuliranje ekonomskog rasta u regiji.

Strategija jugoistočne Evrope 2020 (SEE 2020) je jedan od ključnih dokumenata te organizacije i predstavlja dugoročnu strategiju za rast i razvoj Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije.

SEE 2020 je mehanizam za nadgledanje ekonomskog rasta u regiji u kojem svi građani mogu aktivno sudjelovati zajedno sa svojim vladama. Provedba planova RCC-a sa vladama ima potencijal da dovede do stvaranja milijun zaposlenja u regiji u slijedećih sedam godina, te da doda 300.000 visoko kvalificiranih osoba na tržište rada, povećavajući produktivnost vlada za 20%.

Dragana Đurica radi kao stručnjakinja za integrirani rast Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) u Sarajevu, s prioritetnim aktivnostima olakšavanja regionalne suradnje u poboljšanju investicijske politike i konkurentnosti u jugoistočnoj Europi, a u okviru SEE 2020. S Đuricom smo razgovarali o budućim aktivnostima te regionalne inicijative.

Situacija u regiji i kako je moguće regiju gospodarski revitalizirati, što treba napraviti, koje su prepreke?

Kada govorimo o ekonomskoj razvijenosti jugoistočne Europe, moramo imati u vidu činjenicu da su, u odnosu na bogato okruženje EU, naša tržišta mala, fragmentirana i u velikoj meri upućena jedna na druge, kako svojim potencijalima, tako i problemima. Slikovito prikazano, cijela regija ima ekonomsku snagu jednog Portugala, kupovnu moć tek nesto više od polovice Belgije, a od početka svjetske ekonomske krize, izgubili smo 800.000 radnih mesta. Naročito ovaj poslednji alarmantni podatak je Vladama regije i nama u Vijeću za regionalnu saradnju (RCC) predstavljao polazišnu osnovu za postavljanje realnih ciljeva i odgovarajućih politika za izlazak iz krize kroz Strategiju jugoistočne Europe 2020 (SEE 2020). Povećanje zaposlenosti i konkurentnosti u regiji su ključna pitanja strategije, gde se, izmedju 11 mjerljivih ciljeva u području povećanja trgovine, stranih investicija, obrazovanja, te državne uprave, kao glavni zadatak državama regije postavlja stvaranje milijun novih radnih mesta do kraja ovog desetljeća.

Konkretno, strategija će se implementirati u 16 dimenzija kroz 86 mjera, poput uklanjanja trgovinskih prepreka i smanjenja administrativnih procedura zbog kojih prijevoz robe kroz cijelu regiju sada traje i do 7 dana, unapređenja procedura registracija stranih tvrtki i dobijanja dozvola izgradnju industrijskih objekata kako se na to ne bi čekalo 6 mjeseci i više, podršku suštinskim promjenama u obrazovnim kurikulumima, kako bi se uskladila ponuda tržišta radnja s privrednom potražnjom i dr.

Kako organizacije poput vaše mogu pomoći i na čemu se može temeljiti neki optimizam da će tako biti?

U sadašnjoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazimo, optimizam kao termin nije dovoljan, te je više primjereno govoriti o velikom i neophodnom radu na reformama koji je ispred nas. I radu na tome da se uposli milijun ljudi u regiji tijekom idućih 6 godina. Činjenica da su zemlje regije inicijatori, a samim tim i vlasnici strategije, govori da je spremnost za suradnju u zajedničkim problemima neupitna. Kao „krovna“ organizacija za regionalnu suradnju, RCC je dobio povjerenje od država regije ne samo za pokroviteljstvo nad izradom strategije, već i za praćenje njenog realiziranja koje je već dostupno javnosti putem naše web stranice.

Naravno, odgovornost za realiziranje strategije je u rukama samih država, što u tehničkom smislu znači da će svaka od njih provoditi akcijski plan primjeran svojim strateškim okvirima, a sukladno s regionalnim prioritetima SEE 2020. Pored toga, naše partnerske regionalne organizacije, zadužene kao koordinatori prioritetnih područja strategije, će kroz svoje mehanizme realizirati primjenu konkretnih mera strategije kroz regionalne sporazume.

Kako se strategija primjenjuje u Hrvatskoj, naročito u oblasti trgovine i investicija?

Hrvatska, je pristupanjem EU tijekom same izrade SEE 2020 u čemu je aktivno sudjelovala, „prešla“ na strateski okvir EU 2020 i njeno iskustvo u eurointegracijama je od velikog značaja za cijelu regiju. Kako je SEE 2020 utemeljen na osnovnim principima i većini prioriteta strategije EU 2020, nadamo se da će Hrvatska odlučiti da ostane dio i ovog našeg procesa, naravno, u onim područjima koji se podudaraju u obje strategije i od kojih može imati direktnu korist. Prema planiranoj primjeni SEE 2020, Hrvatska bi do kraja 2020.godine mogla udvostručiti proizvodnju robe i usluga, a svoj izvoz povećati za više nego dvostruko, priliv stranih direktnih investicija za skoro 5 puta, dok bi bruto domaći proizvod porastao za četvrtinu po svakom zaposlenom stanovniku, a sama stopa zaposlenosti s 41 na 47 %.

Iako je izašla iz okvira vanjskotrgovinskog CEFTA sporazuma, Hrvatska i je dalje značajan trgovinski partner ostatku regije, što ne očekujemo da će se mijenjati u budućnosti. Također, priliv stranih direktnih investicija je od suštinskog značaja i za Hrvatsku, što je potvrđeno na nedavno održanom sastanku Investicionog odbora jugoistočne Europe u Zagrebu, koji posluje pod okriljem RCC-a, a kojim ove godine supredsjedava Hrvatska.

Usto, prisustvo Hrvatske nam je važno u razvoju prioritetnih industrijskih grana. Vlade regije su, prilikom usvajanja SEE 2020 prosinca 2013.godine u Sarajevu, odabrale dva zajednički prirotietna područja - prozivodnju hrane i pića. To znači da će većina aktivnosti i mjera SEE 2020 u idućih 6 godina biti usmjerene na te gospodarske grane, poput uklanjanja trgovinskih prepreka i promocije investicija u danim područjima, nadogradnje vještina i promocije mobilnosti radne snage, podrške uključivanja u međunarodne lance opskrbe, i dr. Tu svakako očekujemo da će i Hrvatska pronaći svoj interes, naročito u području turizma.

Tagovi

cefta · EU · regija · rcc

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Sporazum EU-a i Kine: Ograničenje uvoza hibrida u zamjenu za stabilnost tržišta i rijetke minerale

14.10.2026.

Nakon naglog skoka uvoza kineskih plug-in hibrida, Bruxelles i Peking dogovorili su godišnju kvotu od 350.000 vozila te uvođenje minimalnih prodajnih cijena kako bi izbjegli novi trgovinski rat

Najamnine u Hrvatskoj porasle 40% u godinu dana. U EU je gore samo u Rumunjskoj

13.10.2026.

CIJENE najma stanova osjetno su porasle diljem Europe, a u posljednjem razdoblju najviše su pogođene Rumunjska i Hrvatska. U analizi koju je objavio Euronews istraženi su godišnji rast najamnina i specifični razlozi za takva kretanja u te dvije zemlje. Na

CIAK širi poslovanje u Srbiji preuzimanjem distributera ulja i maziva

04.10.2026.

CIAK Grupa preuzela je beogradski Technolub, distributera ulja i maziva koji ostvaruje više od devet milijuna eura prihoda i zapošljava više od 25 ljudi.

Umjesto d.o.o.-a poduzetnici će moći birati EU Inc., osnivanje tvrtke za 100 eura u 48 sati

29.09.2026.

Tvrtka osnovana potpuno online u roku od 48 sati, uz trošak do 100 eura, koja bi po istom korporativnom okviru mogla poslovati u svih 27 članica Europske unije. To je osnovna ideja takozvanog 28. režima, jednog od projekata kojima Bruxelles pokušava smanj

Nova EU pravila donose drastična poskupljenja: Jutarnja kava, citrusi i avokado postaju luksuz?

14.08.2026.

Bruxelles želi pooštriti pravila o ostacima pesticida u uvoznim poljoprivrednim proizvodima. Posljedica bi, prema analizi Europske komisije, mogla biti osjetno viša cijena hrane i manja dostupnost pojedinih proizvoda.

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk