Hrvatu kredit 120 % skuplji no Slovencu

Prije mjesec i pol dana domaći mediji su isticali da hrvatski državljani znatno lošije žive od onih u državama članicama Europske unije jer plaćaju znatno više kamate na stambene kredite. Dežurni analitičari su odmah izračunali da će Slovenac platiti 35.682 eura kamata tamošnjoj podružnici Raiffeisen banke podigne li kredit od 100 tisuća eura na rok otplate od 20 godina. Hrvat koji uzme isti kredit, ali u hrvatskoj podružnici Raiffeisena, platit će čak 43.254 eura više, odnosno ukupno 78.936 eura kamata.

Ukoliko je riječ o kreditu od 50 tisuća eura Slovenac će platiti 17.845 eura kamata, Hrvat čak 39.469 eura. Razlika je itekako značajna i iznosi otprilike 120 posto. Zbog čega takva razlika? Slovenija je članica Europske monetarne unije (EMU) gdje je zajednička novčanica euro i u kojoj se kamate u vremenima krize drže na rekordno niskim razinama zbog politike Europske centralne banke (ECB). To je moguće jer ECB primjenjuje kriznu mjeru odobravanja neograničenih zajmova po niskim kamatama bankama unutar EMU-a. Zbog toga u ovom trenutku Slovenci plaćaju prosječnu godišnje kamatu od 3,35 posto na stambeni kredit. No, i unutar EMU-a postoje ogromne razlike zbog rizičnosti plasmana po pojedinim zemljama pa tako državljani Cipra plaćaju kamatu od 5,11 posto, a Finci svega 2,11 posto.

Plasmani u Hrvatsku se smatraju rizičnijima nego u zemlje članice EMU-a i zbog toga građani Hrvatske plaćaju prosječnu kamatu od 6,16 posto. No, u petak, 4. ožujka Hrvatski sabor je usvojio Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu za stambene zajmove koji umnogome mijenja dosadašnju poziciju hrvatskih građana. No, samo onih rijetkih koji sada odluče riješiti stambeno pitanje podizanjem novog stambenog kredita ili isti namjeravaju potrošiti za kupnju većeg stana. S obzirom na to da kreditni kalkulator na internetskoj stranici Raiffeisen banke ne pruža dovoljno informacija potrebnih za usporedbu sa slovenskim Raiffeisenom, usporedili smo ponudu talijanske UniCredit banke i njezine banke kćeri u Hrvatskoj - Zagrebačke banke. Za stambene kredite s fiksnom kamatom Talijanima se nudi mogućnost ugovaranja kamate od pet posto godišnje, što u konačnici donosi anuitet od 330 eura mjesečno narednih 20 godina za kredit od 50 tisuća eura. To znači da će Talijani koji pristupe toj ponudi platiti 29.195 tisuća eura kamata kod anuitetskog načina otplate.

Kad krene u primjenu Zakon o subvencioniranju i Hrvati će moći ugovarati uz kamatu od oko pet posto. Odnosno, 4,95 posto prve četiri godine, potom maksimalno 5,44 posto u naredne dvije, a ostalo razdoblje… po volji banaka. Pod pretpostavkom da do kraja otplate kamata neće biti veća od 5,44 posto, ukupno će u 20 godina građanin platiti 23.598 eura kamata. To je 5,6 tisuća eura manje nego u Italiji, pa ispada da Vladina mjera donosi Hrvatima kredite konkurentske onima koji vrijede u razvijenijim zemljama zapade Europe. Međutim, Talijani preferiraju stambene kredite s promjenjivom kamatom i zbog toga plaćaju prosječnu kamatnu od svega 2,5 posto ili 13.588 eura kamata na kredit od 50 tisuća eura s otplatom na 20 godina. Usporedbom kredita koje nude UniCredit i Zaba, naišli smo da talijanska banka nudi kredit koji je vezan uz tromjesečni Euribor (referentna kamata na financijske operacije ECB-a) uvećan za bankarsku naknadu, čime se godišnja kamata penje na 2,5 posto. Odnosno, Euribor iznosi oko 1,1 posto, a banka tome pridoda svoju maržu od 1,4 posto. U Hrvatskoj već duže vrijeme takve kredite nudi samo Hypo banka, ali šestomjesečni Euribor (1,47 posto) uvećavaju za bankarsku naknadu od čak 5,5 posto. Razlika između bankarske marže u Italiji (1,4 posto) i one u Hrvatskoj (5,5 posto) je zapravo razlika u percepciji rizika pojedine zemlje u međunarodnim okvirima, odnosno primjena u praksi različitog kreditnog rejtinga i boniteta koje te zemlje imaju.

Usporedba stambenih kredita s varijabilnom kamatom u zemljama EMU-a s ponudom kredita u Hrvatskoj nema smisla i neće imati dok Hrvatska ne pristupi EU-u, a potom će morati bar dvije godine voditi discipliniranu fiskalnu i monetarnu politiku da joj dozvole da pristupi EMU-u i kunu zamjeni eurom. Do tada je moguće da u Europi varijabilne kamate na stambene kredite narastu iznad ugovorenih fiksnih, kako je bilo i u prošlosti. Da to nije nemoguće dalo se naslutiti prilikom prošlotjedne najave guvernera ECB-a Jean-Clauda Tricheta kada je rekao da bi mogli povećati referentne kamatne stope već u travnju, čime će prekinuti dosadašnju politiku kamata od jedan posto godišnje. To planiraju učiniti u nastojanju da suzbiju povećanu inflaciju. Dogodi li se ta promjena, mogli bismo ponovno svjedočiti tome da će velika većina naših prekomorskih susjeda ugovarati kredite s fiksnom, a ne promjenjivom kamatom koja je sada, zbog politike središnje banke, niža od one s fiksnom. Tek tada bi trošak otplate stambenog kredita mogao biti jednak u maloj Hrvatskoj i u velikoj Europskoj uniji.